Republika Srpska još traži tijela 1.676 svojih nestalih u ratu, poručeno je na Međunarodni dan nestalih, sa Ozrena, gdje je obilježeno 20 godina od stradanja Srba na Vozući i Ozrenu. Porodice su ogorčene sporošću traženja nestalih.
Nezadaovoljni radom Instituta za nestala lica, Međunarodne komisije, ali i Suda i Tužilaštva BiH u procesuiranju zločina nad Srbima, porodice podržavaju referendum o radu bh. pravosuđa.
U vozućkom ratnom vihoru, 9. septembra 1995. godine, Zdravku Јorgiću je nestao sin jedinac.
“Dvadeset je dana puno, a kamo li 20 godina. Želio bih da mi je samo što bilo naći, otkriti, da mogu s mirom da i ja zaspim”, kaže Јorgić.
Na Ozrenu je izmješteno 11 masovnih srpskih grobnica sa 140 tijela. Najsvirepiji zločin je u Gostovićima, gdje su 53 srpska borca izmasakrirali mudžahedini, od čega je 12 tijela pronađeno i identifikovano. Od 459 zarobljenih srpskih vojnika na Ozrenu, 49 je razmijenjeno, 271 tijelo identifikovano, a 131 borac se vodi kao nestao.
Zoran Blagojević, predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana Doboj, kaže da još uvijek potražuju 137 nestalih sa prostora Vozuće i južnog dijela Ozrena i da se iz jedinice 4. OLPB još uvijek 80 lica vode kao nestali.
Zločin nad Srbima na Ozrenu ima sve elemente genocida, ali za njega još niko nije odgovarao, osim preminulog komandanta tzv. Armije BiH Rasima Delića, kojeg je Hag osudio na tri i po godine zatvora, poručeno je sa Ozrena.
“Porodice poginulih i nestalih su nezadovoljne i sa procesuiranjem ratnih zločina i zato smo i 2011. i evo sada zdušno podržali raspisivanje referenduma i tu ćemo masovno učestvovati”, istakao je Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske.
Srpski narod mora biti jedinstven, proučiti svoju istoriju i njene posljedice, ako želi održiv život na ovim prostorima, poručuje resorni ministar Milenko Savanović.
“On podrazumijeva slobodu koja je takođe pretpostavka, naravno, sa pravdom, a sloboda i pravda daju okvir koji se zove Republika Srpska, daju okvir koji se zove otadžbina”, kaže Savanović.
Sa Ozrena je upozoreno da će proces nalaženja posmrtnih ostataka i njihova identifikacija, nastavi li se sadašnjom dinamikom, trajati još 40 godina.
Na Međunaroidni dan nestalih iz Veritasa su podsjetili da još nije poznata sudbina 1.874 nestalih Srba u Hrvatskoj, među kojima je čak 70 odsto civila. Srbi na KiM tragaju za 525 svojih najmilijih.
