Među finansijerima političkih partija najdublju kesu imali su donatori u SDS-u koji su u prošloj izbornoj godini stranci uplatili skoro 700 hiljada maraka. Skoro duplo manje darežljivi bili su donatori vladajućeg SNSD-a, dok su donacije ostalih stranaka daleko ispod prosjeka.
Osim uplata stranačkih funkcionera, najznačajnija stavka u budžetu SDS-a su donacije privatnih kompanija. Među njih 19 izdvajaju se tri preduzeća iz Prnjavora u vlasništvu poslanika ove stranke Miladina Stanića koja su ukupno donirala 120 000 maraka.
“Prednost naše stranke je to što smo mi radili transparentno. Što se mene tiče, ja nemam drugi novac nego ovaj u legalnim tokovima. Oni na vlasti rade nelegalnim tokovima, a to nije slučaj u mojoj stranci”, naglasio je Miladin Stanić, poslanik SDS u NSRS.
Za finansiranje SNSD-a u izbornoj godini privrednici, bar po izvještaju, nisu bili puno zainteresovani pa su vladajuću stranku, sa ukupno 12 hiljada maraka, pomogle samo tri privatne kompanije. Brotek iz Broda najvećoj stranci u Srpskoj donirao je 300 maraka a među donatorima su još malo poznata brodska “Donatela” i “Silikon” iz Mrkonjić Grada.
U SNSD-u ističu da tu nema ništa čudno jer se stranka osim iz budžeta, većinom finansira donacijama istaknutih članova. Srđan Mazalica je među onima koji je stranci dao po maksimalnih 10.000 maraka. Sa njim na listi nije predsjednik stranke Milorad Dodik ali zato jesu Zoran Tegeltija, Dušanka Majkić i Igor Radojičić.
“Mi smo kao poslanici, osim ove strateške članarine od pet odsto, izdvajali sredstva od svojih poslaničkih primanja da pomognemo funkcionisanje stranke”, izjavio je Srđan Mazalica, član Glavnog odbora SNSD-a.
Za razliku od velikih, manje stranke zavise uglavnom od primanja iz budžeta. U NDP-u su na ime donacija prikupili svega 37.000. Među donatorima najviše se isprsio bivši član i narodni poslanik Vojin Mitrović, koji je iskeširao 10.000 maraka. Dragan Čavić ipak kaže da ga je to skupo koštalo, jer je Mitrović većinu novca potrošio u svoju ličnu kampanju a kasnije prešao u SNSD. Donacijama nisu zadovoljni ni u PDP-u, pa predlažu da stranke pređu na budžetsko finansiranje.
“Da se ja pitam, sve bi bilo iz budžeta, ali bi revizor morao da uđe u svaku od stranaka i stvari bi bile puno realnije”, istakao je Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.
Na pitanje da li je stvar ličnog izbora što je on dao pet a Borenović devet hiljada – Ivanić odgovara da je to bio lični prilog, ali da je bilo i nekih pozajmica koje su davali u stranci.
Da političke stranke kriju svoje stvarne finansijere tvrde u organizaciji “Transparency International”. Kao razlog navode što po zakonu ni jedna privatna kompanija, koja ima ugovorene poslove sa državom, ne bi smjela finansirati političku stranku.
“Stavljaju se imena ljudi koji nisu pravi donatori. A da ne govorimo da su i naši podaci pokazali da su troškovi kampanje bili mnogo veći nego što su to pojedinačno stranke prijavile”, kazala je Ivana Korajlić iz Transparensi Internašnala.
U Transparensiju kažu da su stranke u izbornoj godini potrošile desetine miliona maraka. Zvanično, ni jedna nije prikazala prihode veće od tri miliona.
