U Prijedoru je danas otvorena resursna soba s ciljem rane detekcije, identifikacije i intervencije kod djece sa razvojnim teškoćama uzrasta do šest godina.
Magistar socijalnog rada u Centru za socijalni rad Prijedor Branka Jandrić Vuković rekla je da je vrijednost projekta, koji će trajati četiri mjeseca, 10.000 KM, da je UNICEF obezbijedio namještaj, didaktički materijal i tehničku opremu, Centar prostor i stručni kadar, a Dom zdravlja stručni kadar.
“U ova četiri mjeseca imaćemo desetoro djece sa roditeljima iz domicilnih, raseljeničkih i povratničkih porodica. Najprije pedijatar i psiholog rade skale procjene razvojnih teškoća i individualne planove i programe rada s djecom, nakon čega defektolog, edukator i rehabilitator provode intervencije na otklanjanju poteškoća”, rekla je Jandrić Vuković novinarima u Prijedoru.
Ona je navela da će se uporedo organizovati edukativne i kreativne radionice i da je cilj da se djeca i socijalizuju jer je riječ o predškolcima, te da je imperativ jedan stručni radnik na jedno dijete.
“Prijedorski Centar za socijalni rad je u ovim aktivnostima pionir u Republici Srpskoj. Centri za rani rast i razvoj u BiH dostupni su ili u nevladinom sektoru ili u domovima zdravlja, odnosno pedijatrijskim ambulantama, kao što je u Federaciji BiH, a ovo je prvi put da je nosilac aktivnosti neki centar za socijalni rad”, rekla je Jandrić Vuković, koja je i koordinator projekta.
Pedijatar Doma zdravlja Prijedor Azra Pašalić, sertifikovana za ranu detekciju razvojnih poteškoća u centru EDUS, rekla je da je dosadašnja praksa da pedijatar primijeti zastoj u psiho-motornom razvoju, ali da se onda previše vremena gubi dok se ne uspostavi dijagnoza.
“Dosta je djece autističnog spektra koja nisu ni otkrivena, a upravo u toj oblasti mogu se napraviti veliki pomaci i mnoga djeca na ovaj način mogu dostići svoje vršnjake u razvoju. To je američki model koji sada kod nas ulazi i u dodiplomske i u postdiplomske i specijalističke studije medicine, odnosno pedijatrije, što mi do sada u svojoj struci nismo imali”, navela je Pašalićeva.
Ona je navela i da je u FBiH ova praksa prisutna već tri godine pri domovima zdravlja i da bi tako trebalo da bude i u Republici Srpskoj, a da su centri za socijalni rad i nevladine organizacije samo privremeno, prelazno rješenje.
“UNICEF i EDUS radiće sa domovima zdravlja i moram reći da naše Ministarstvo zdravlja malo kasni u odnosu na federalno, te sada moramo ići ubrzano. Nemamo pravo ne omogućiti djeci sav potreban tretman”, poručila je Pašalićeva.
Psiholog Vanja Dejanović rekla je da su ovim projektom obuhvaćeni svi segmenti i nivoi razvoja djeteta, odnosno sve poteškoće koje se mogu primijetiti u motornom, mentalnom i psihičkom razvoju, čime se ujedno i preveniraju poteškoće koje bi se mogle pojaviti u kasnijim razvojnim fazama.
“U zavisnosti od mogućeg odstupanja, pravimo plan intervencije da bismo ne samo otklonili poteškoću nego prepoznali resurse koje dijete posjeduje i na bazi kojih možemo izgraditi adekvatnije temelje što bi pomoglo djetetu da teškoće koje ima ne utvrđuje i da one ne prerastu u poremećaj”, pojasnila je Dejanovićeva.
Ona je navela da je prvi problem sa kojim se psiholozi susreću negiranje roditelja, ističući da je taj otpor očekivana reakcija.
“Roditelji su preopterećni predrasudama o psiholozima i stručnom kadru i imaju teret i opstrukciju u uspostavljanju saradnje, ali mi to prepoznajemo i otklanjamo, to se postepeno mijenja i roditelji postaju kooperativni i veoma doprinose da oporavak bude uspješniji”, dodala je Dejanovićeva.
Resursna soba je rezultat rada Komisije za socijalnu zaštitu i inkluziju grada Prijedora i provođenja projekta “Podrška trajnim rješenjima provođenja Revidirane strategije Aneksa 7 Dejtonskog mitovnog sporazuma”.
