Najnovije hapšenje dvojice srpskih državljana u Španiji, koji su osumnjičeni za šverc 327 kilograma kokaina iz Latinske Amerike, preko luke u Valensiji, samo je potvrda da su balkanske kriminalne grupe, poznate kao “istočni klanovi”, postale okosnica međunarodnog šverca enormnih količina droge!

Podsjećamo, Srbi, čiji identitet španska policija radi istrage još ne želi da saopšti, uhapšeni su u srijedu, zajedno sa jednim Kolumbijcem, zbog sumnje da su učestvovali u prošlogodišnjem švercu tovara kokaina, brodom iz Latinske Amerike. Kako je navedeno, upravo su državljani Srbije bili organizatori šverca droge u kontejnerima, koji je propao jer je policija 23. decembra 2014. zaplijenila kompletnu pošiljku, čija vrijednost je procijenjena na oko 11 miliona evra. Španska policija šturo je navela da se radi o muškarcima starosti 26 i 38 godina, koji su uhapšeni na ostrvu Ibica, nakon što je policija iz Valensije sprovela završni dio tajne istrage, koja je mjesecima vođena u saradnji sa američkom Agencijom za borbu protiv trgovine narkoticima (DEA).

U MUP-u Srbije danas nisu željeli da komentarišu akciju, pravdajući se da čekaju zvanične informacije od kolega iz Španije. Međutim, srpski policijski istražioci, koji se bave međunarodnim poslovima u sprečavanju šverca narkotika, tvrde da je potpuno jasno da su kriminalci sa prostora bivše Jugoslavije zauzeli bitnu ulogu u krijumčarenju droge sa područja Južne Amerike u Zapadnu Evropu.

Paravojne jedinice

Prema tvrdnjama naših sagovornika, koji iz razumljivih razloga ne žele da im se pominju imena, balkanske kriminalne organizacije u Španiji, tokom posljednje decenije “stoluju” u Marbelji i Malagi, a španski policijski agenti, zbog skupocjenih vila čiji su vlasnici Srbi, jednu od tamošnjih ulica su, navodno, prozvali srpskom. Tako je Valensija postala stjecište srpskih kriminalaca, koji sa tog prostora rukovode krijumčarenjem velikih količina kokaina.

Istražioci MUP-a Srbije, čiji je posao međunarodna istraga trgovine drogom, tvrde da je klupko o učestvovanju srpkog podzemlja u švercu kokaina počelo da se odmotava nakon 2009. godine.

– To je postalo jasno poslije međunarodne istrage kodnog naziva “Balkanski ratnik”, kada je u Atlantskom okeanu zaplijenjeno više od dvije tone kokaina. Podsjećamo, glavni akteri te priče bili su upravo Srbi, odnosno, kako je kasnije utvrđeno Darko Šarić i njegovi saradnici. Ova akcija pokrenuta je na osnovu informacija srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i upravo od tada počelo je da se odmotava klupko u vezi sa švercom velikih količina droge u koji su upleteni ljudi sa Balkana – tvrde za Press istražioci MUP-a Srbije, koji se bave međunarodnim poslovima u sprečavanju šverca narkotika.

Desetostruka zarada

Oni naglašavaju da su se brojni kriminalci i bivši pripadnici paravojnih jedinica sa prostora bivše države u posljednjoj deceniji odselili u Urugvaj, Boliviju, Venecuelu, Peru, Ekvador, Brazil, Argentinu i druge latinsko-američke zemlje, gdje su ušli u poslove sa drogom, koja se krijumčari u Evropu.

Likvidacije u Južnoj Americi

U kriminalnim obračunima na prostoru Južne Amerike posljednjih godina ubijeno je šest srpskih državljana. Podsjećamo, prošle godine je u Boliviji likvidiran Goran Popović (39), dok su u Peruu ubijeni Goran Stavrić (41) i Marko Mitić (30). Kako je saopšteno, Mitića su likvidirali članovi kolumbijskih narko-kartela u Peruu, a od njegove porodice prethodno je tražen otkup od milion dolara. Međutim, po svemu sudeći otkupnina je bila samo paravan, jer je srpski državljanin ubijen dan nakon otmice. U maju 2010. godine u Boliviji su smrtonosnim rafalima izrešetani srpski državljani Bojan Bakula (28), Saša Turčinović (31) i Predrag Čanković (35), koji su obezbjeđivali bolivijskog narko-bosa Viljema Suareza Rozalesa.

– U jednom od izvještaja Evropskog centra za monitoring droge i zavisnosti (EMCDDA) navedeno je da su organizovane grupe srpskog porijekla sve značajnije u transkontinentalnom švercu kokaina iz Južne Amerike ka zapadnoevropskim lukama.

Evropski eksperti su, naime, uočili da su srpski kriminalci uspostavili baze u Argentini, Brazilu, Venecueli i Kolumbiji i da rade isključivo sa kokainom, dok se heroin u Evropu i dalje prebacuje uhodanom “balkanskom rutom”, od luka iz Turske i Grčke, preko Albanije i Kosova, prema Zapadnoj Evropi – tvrde naši sagovornici.

Oni objašnjavaju da se kokain, koji je u Evropi i dalje jedna od najskupljih droga, na prostoru Južne Amerike nabavlja po relativno niskoj cijeni, od pet do šest hiljada dolara za kilogram, nakon čega se brodovima prebacuje do velikih zapadnoevropskih luka kao što su Valensija, Antverpen, Roterdam ili Hamburg.

– Po dolasku u EU, cijena kokaina je gotovo desetostruko veća, pa na ulici može da dostigne cijenu i do 50.000 evra po kilogramu – zaključuju sagovornici Pressa.