U BiH bi u narednom periodu trebalo da se slije preko 2,5 milijardi maraka kreditnih sredstava, od kojih će, tvrde upućeni, najmanje koristi osjetiti građani jer će većina ovih para poslužiti za krpljenje budžetskih rupa.
Tek što je predsjednik RS Milorad Dodik objavio da je Vlada Srpske finalizirala ugovor o kreditu od 300 miliona dolara (514 miliona maraka), preko jednog američkog investicionog fonda sa ruskom pozadinom, u kreditnu trku se odmah uključio i Međunarodni monetarni fond (MMF) sa milijardu evra. Iako su predstavnici MMF-a uslovili bh. političare da bez reformi nema ni novih kreditnih sredstava, juče je procurila informacija da ova svjetska organizacija namjerava da se ubrzo vrati u BiH, i to već u novembru.
Stabilizacija
Prema informacijama koje su se juče pojavile u bh. medijima, prvi kontakti sa MMF-om o novim pregovorima su već uspostavljeni, a njihov tim u Sarajevu će predvoditi i novi šef Misije za BiH Nedim Ilahi, Pakistanac sa velikim iskustvom u radu sa zemljama iz regiona jer je prethodno radio u Albaniji i Crnoj Gori. Na osnovu posljednjih informacija, MMF će, ako vlasti preko Fiskalnog savjeta BiH potvrde spremnost za ekonomske reforme, dati zeleno svjetlo za pomoć koja bi u naredne tri godine u potpunosti trebalo da stabilizuje budžete.
Politička analitičarka Ivana Marić ne sumnja da je dolazak ruskog novca u RS bio okidač za MMF da ponovo pošalje svoju misiju u BiH koja bi obezbijedila novi paket kreditne pomoći.
Glavni igrač
– Ovim potezom MMF-a počelo je nadmetanje jer oni žele da pokažu ko je glavni igrač u oblasti kreditiranja. Sigurno je da MMF želi da zadrži primat u ovom poslu u BiH i zato su i reagovali. Nikome iz ovih investicionih fondova, kao ni domaćim političarima, nije neki pretjeran interes da ovaj novac bude uložen u razvoj privrede i slične projekte, što implicira da će on opet završiti samo za pokrivanje budžetskih rupa, a ne za pokretanje zemlje naprijed. Pomaci se kod nas mogu vidjeti samo prije dobijanja kreditnih sredstava, a kad novac legne obećanja se olako zaborave – rekla je Marićeva.
Sa njom se slaže i ekonomista Zoran Pavlović i objašnjava da MMF-u nije nikako u interesu da bude izbačen sa tržišta BiH, zbog čega je odlučio da ekspresno reaguje novim paketom od milijardu evra.
– Sigurno da je kredit koji je dogovorila Vlada RS bio okidač da MMF reaguje. Ipak, mora se reći da je kredit koji je ugovorila Vlada RS enormno skup, čak deset puta skuplji od onog koji nudi MMF. Sa druge strane, ni jedan novi kredit za BiH i entitete nije dobar jer svako novo zaduživanje služi za presipanje iz šupljeg u prazno, što će nas doveti u položaj u kojem se danas nalazi Grčka. Bolje je da se prilagodimo ovoj količini novca koju imamo nego da uzimamo kredite koji će biti potrošeni za autoputeve, od čega će pola novca pokrasti – tvrdi Pavlović.
Logičan potez
Prema njegovim riječima, najave MMF-a su sasvim logične jer ovaj fond ima neograničenu količinu novca, koji nema kome prodati, ali nameće se pitanje šta BiH ima od tolikog zaduživanja.
– Možemo slobodno reći da je MMF reagovao zbog poteza Vlade RS, ali to sad i nije toliko bitno koliko je bitno kako će biti utrošen taj novac. Iako su zaduživanja loš potez, postoji mogućnost da se, ukoliko tim sredstvima budu isplaćena dugovanja prema socijalnim kategorijama, privrednicima i slično, dio tog novca nađe u opticaju i kod konkretnih potrošača. Ovo bi dovelo do blagog rasta standarda, ali bi to bilo zanemarivo u odnosu na trošenje kreditnih sredstava za vraćanje prethodnih dugova ili krpljenje budžeta – ocijenio je Pavlović.
Putinova ponuda – Ruski novac za cjenkanje s EU
Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je najbližim saradnicima nalog da spreme “ponudu za Srbiju” koja bi podrazumijevala ekonomsku, ali i vojnu pomoć, navode beogradski mediji. Prema ovim navodima, Rusija je spremna da u Srbiju investira pet milijardi evra u roku od tri godine, od čega bi mogla koristi imati i Srpska kao jedan od strateških partnera Rusa na Balkanu. Kako tvrde srpski mediji, Moskva planira da investira u infrastrukturu, a posebno velika ulaganja bila bi u gasne elektrane koje bi Srbiju pretvorile u energetskog lidera regiona. Takođe, rusko tržište bi se potpuno otvorilo, bez ikakvih ograničenja za sve proizvode iz Srbije. Ipak, da je ova ponuda pomalo nerealna smatra politički analitičar Slobodan Antonić, koji navodi da ovakve priče samo predstavljaju jedan vid borbe u cjenkanju s EU.
