Rječnik tzv. bosanskog jezika koji se preporučuje kao literatura u školama i na fakultetima FBiH pun je pogrdnih izraza na račun Srba i pravoslavaca, piše današnji Euroblic.
Piše: Marija Milić
U školskom rječniku autora Dževada Jahića riječ „đikan“ tumači se kao „seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla koji je genetski četnik“.
Kao primjer se navodi rečenica:“Poklaše nas đikani”.
Tumačenje riječi „balvangrad“ pežorativno je predstavljeno za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridjev „balvangradski“ koristi se za mentalitet. Tako se opisuje kao „sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni“, a kao primjer podrugljivog korišćenja navode se primjeri „balvangradski intelektualci“ ili„balvangradska revolucija“, uz dodatak u zagradi – Karadžići, Ostojići, Mladići i slično.
U rječniku nema riječi „ustaša“, a „četnik“ nije predstavljen kao pripadnik pokreta već„srpske vojske koja je kroz historiju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom“, a „četnikuša“ je „pripadnica srpske vojske“, ali i „Srpkinja u Bosni sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti“.
Dok je u Rječniku srpskog jezika riječ „džihad“ predstavljena kao islamski vjerski rat protiv muslimana, u Školskom rječniku bosanskog jezika to je„rat za odbranu vjere“. Za Aladžu, džamiju u Foči, autor za primjer daje rečenicu:„Vrhunac četničkoga divljaštva i katunskoga primitivizma je rušenje Aladže u Foči.“
Za riječ „granatirati“primjer je rečenica: „Četnici su granatirali čitavu Bosnu, mučki, zločinački, da tome zločinu nema premca u novijoj istoriji“, a primjer za riječ klati je„četnici kolju“.
Mirjana Vlaisavljević, profesor na katedri za srpski jezik na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže da se „rječnik ne pravi preko koljena“, već da u njegovom radu učestvuju brojni saradnici, koji su najvjerovatnije dobili smjernice za ovakvo definisanje rečnika.
– Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškačkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjački narod ovo nije zaslužio, a pitam se gdje bi stigli kada bi i Srbi na ovakav način napisali školski rječnik – kaže Vlaisavljevićeva.
Školski rječnik koristi se u FBiH, ali i u školama u RS koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.
U RS izbačene uvredljive riječi
Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović podsjeća da su se predstavnici entitetskih ministarstava prosvjete još prije desetak godina dogovorili da će izbaciti iz literature uvredljive sadržaje, što je RS i učinila.
