Do kraja godine ostalo je još nešto manje od dva i po mjeseca, a privatna obavještajna kompanija Stratfor iznijela je svoja ne baš svijetla predviđanja o razvoju situacije na geopolotičkoj sceni u tom periodu.
Prema Stratforovoj analizi, mnoge zemlje se bore da sačuvaju kredibilitet, a tako će ostati i u mjesecima koji dolaze. Rusija, nezadovoljna zbog “zavirivanja Amerike u njeno dvorište”, pojačala je prisustvo u Siriji, dovodeći time u pitanje kredibilitet SAD kao države koja predvodi inicijativu protiv Islamske države.
Istovremeno, Moskva pokušava da održi mir na istoku Ukrajine, kako bi povratila kredibilitet među velikim evropskim silama, koje bi radije pregovarale sa Rusijom, nego se sukobile s njom.
Kredibilitet kineske Komunističke partije je takođe u igri, pored ekonomskog usporavanja i činjenice da su intervencije Pekinga mnogo više ograničene nego ranije.
Kada je riječ o pojedincima, veliku bitku za održavanje sopstvenog kredibiliteta kod kuće nastaviće da vodi Angela Merkel. Rastrzana između migrantske krize i grčkog duga, njemačka kancelarka imaće i mnoge druge probleme na dnevnom redu.
U posljednjem kvartalu 2015. planirani su i izbori u Turskoj i Venecueli, zemljama u kojima je kredibilitet vlade već ozbiljno narušen. Ipak, to ne znači da će turska Partija pravde i razvoja i Ujedinjena socijalistička partija Venecuele lako prepustiti vlast.
Fragmentacija Evrope
Glavna tema u Evropi, prema predviđanju Stratfora, i tokom naredna dva i po mjeseca ostaće fragmentacija. Pritom se misli prije svega na političku fragmentaciju, mada ni ona teritorijalna nije isključena kao mogućnost.
Tri glavne teme sa kojima će se suočavati Evropska unija biće izbjeglička kriza i politička dešavanja u Španiji i Grčkoj.
Privremeno će se smanjiti priliv izbeglica
Veliki broj izbjeglica koje sa Bliskog istoka pokušavaju da stignu do zemalja EU i dalje će predstavljati problem, ali se očekuje da hladnije vrijeme i mjere koje uvode države članice privremeno dovede do smanjenja priliva migranata.
EU će se, takođe, truditi da obezbjedi veće količine novca za zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, mada će to biti samo donekle uspješno, budući da države poput Libije nemaju centralnu vladu sa kojom bi se pregovaralo.
Pod pritiskom konzervativnih snaga kod kuće, Njemačka će se truditi da postane manje privlačna destinacija za tražioce azila. Njihov broj će se smanjivati i kroz repatrijaciju, odnosno jednokratnu novčanu pomoć za one koji sami odluče da se vrate – prije svega izbjeglice iz država Zapadnog Balkana.
Grčka će iskušati strpljenje kreditora
U četvrtom kvartalu 2015, grčka vlada će sprovesti taman toliko mjera, da dobije još malo novca iz programa pomoći. Kreditori će zbog toga unijeti izvjesna odlaganja u prvobitno planirani raspored naplate duga po ratama. Takođe će dati grčkim političarima još vremena da osmisle vladin program i plan reformi.
Ipak, strpljenje Njemačke neće biti beskonačno, posebno zbog njenog obećanja kod kuće da će neprestano vršiti pritisak na Atinu. Zato se pred sam kraj godine očekuje da Berlin ponovo jače pritisne Grčku po pitanju duga. To znači da bi strah od izlaska te države iz EU ponovo mogao da eskalira.
Stratfor ocЈenjuje da pozicija Angele Merkel kao kancelarke neće biti ugrožena grčkom krizom, ali da će ona ipak morati da pronađe kompromisno rješenje.
Odnosi Rusije i SAD će se dodatno zakomplikovati
Moskva će nastaviti sa svojim manevrima, u pokušaju da uvuče Vašington u strateški dijalog i ublaži stav SAD o sankcijama zbog Ukrajine. Vašington će pokušavati da održi ekonomski pritisak nad Rusijom, istovremeno poručujući saveznicima da im “čuva leđa”.
Glavni cilj Moskve u četvrtom kvartalu biće da u Evropi stvori toliko podjela, da može da spriječi jedinstveni evropski glas za produžavanje sankcija u januaru. Rusija će najveći pritisak u tom smislu vršiti nad Njemačkom, Francuskom i Italijom.
Održavanje mira na istoku Ukrajine sastavni je deo strategije Rusije u Evropi. Nastaviće se povlačenje teškog naoružanja iz oblasti u kojima su proruski separatisti, a radiće se i na odlaganju izbora u istim oblastima.
Moskva će od Kijeva zahtevati saglasnost za izmЈene u ustavu, ali Kijev neće moći da postigne kompromis o autonomiji istočne Ukrajine bez rizikovanja kolapsa vlade, posebno pred lokalne izbore 25. oktobra. Kompromisu će se oštro protiviti krajnja desnica i ultranacionalističke grupe.
SAD će Kijevu obezbjediti dovoljno pomoći na polju finansija i bezbjednosti, da se Ukrajina ne povinuje ruskim zahtjevima. Amerika će, takođe, nastaviti da ohrabruje evropske zemlje da se opredijele za produžavanje sankcija Rusiji.
Uprkos trenutnom smirivanju ukrajinskog konflikta, odnosi Rusije i NATO ostaće napeti i tokom narednih mjeseci. NATO neće odustati od vojnih vježbi na periferiji ruske teritorije, dok će Moskva pokušavati da ih ograniči sopstvenim vojnim vježbama i pritiskanjem Bjelorusije da konačno ostvari plan o izgradnji vojne baze za ruske avione.
Zbog uloge Rusije u Siriji, odnosi sa Turskom nastaviće da budu nategnuti. S druge strane, Moskva će pokušati da popravi odnos sa Јapanom, uz moguću posjetu Vladimira Putina toj državi do kraja godine.
Na polju oporavka ruske ekonomije neće biti većeg pomaka. Јačanje dolara ići će u prilog velikim izvoznicima poput Gasproma i Rosnjefta, ali od toga nikakvu korist neće imati građani i manje kompanije koje se oslanjaju isključivo na rublju.
Rusija neće odustati od aktivnosti u Siriji, uz mogućnost da ih proširi i na Irak.
Početkom godine, Stratfor je prognozirao da će Rusija u sirijskom konfliktu zauzeti ulogu krupnog igrača koji rješava probleme, kako bi narušila kredibilitet SAD i ojačala sopstveni. Slična prognoza iznijeta je i za posljednju četvrtinu 2015, kada će Rusija, pod izgovorom “borbe protiv terorizma”, zajedno sa Iranom nastaviti da podržava Asadov režim i “čisti” dijelove teritorije u kojima su pobunjenici.
Rusija će, takođe, pokušati da zadrži Tartus i Latakiju, kao jedine ruske vojne baze na Mediteranu. SAD će istovremeno nastaviti da sponzoriše obuku pobunjenika, uz druge sponzore poput Turske, Saudijske Arabije, Katara i Јordana.
Međutim, Amerika neće pokušati da parira ruskim aktivnostima u Siriji. Ona će radije ostati posvećena aktivnostima u drugim dijelovima svijeta, uključujući i oblasti blizu granica Rusije.
Islamska država će ostati velika prijetnja ne samo u Siriji, već i u Iraku, pa se očekuje da Moskva počne sa ozbiljnijim razmatranjem aktivnosti i na teritoriji te zemlje. Slaba iračka vojska i vlada u Bagdadu pogođena finansijskim problemima, dodatno će usporiti borbu protiv islamista.
Što nesposobnije Bagdad bude djelovao, to će regionalna kurdska vlada postajati pouzdaniji saveznik SAD.
