Za osam mjeseci od osnivanja prvog putopisnog internet portala “Rio, priče sa putovanja”, Banjalučanin Robert Dacešin (26) ljudima iz Srpske i BiH uštedio je brdo para, nerava i vremena! Ilustracije radi, ovaj mladić, koji je do sada posjetio više od 30 zemalja svijeta, kaže da se, uz savjete sa “Rija”, do Londona može doći za drastično manju sumu novca nego da vam put organizuje klasična turistička agencija.
– Za britansku prestonicu postoji mnogo jeftinih letova. Konkretno, iz Zadra, Osijeka i Pule može se naći povratna karta za 40 do 60 evra. Iako je London skup, preko sajtova poput “Airbnb” i sličnih možete pronaći pristojan smještaj za 20 evra dnevno. Dakle, problem je samo viza – kaže Dacešin.
On objašnjava da turističke agencije kod nas ne rade sa loukost avio-kompanijama, jer njihovi pretraživači “Amadeus” i “Galileo” u sistemu nemaju većinu takvih kompanija osim, možda, “German vingsa”.
Ne očekujem luksuz!
Robert je lani obišao ukupno 14 evropskih, afričkih i azijskih zemalja, a u tome mu je pomogla i činjenica što radi kao teniski sudija.
– Mnogo je načina da pronađete poslove koji su plaćeni, a omogućavaju vam da putujete. Tako sam 2013. i 2014. godine radio u Formuli 1 u Belgiji za dnevnicu od 80 evra i plaćene troškove smještaja i prevoza. Inače, moja putovanja ne koštaju mnogo, jer ne očekujem luksuz. Uvijek letim preko jeftinih kompanija, spavam kod prijatelja ili koristim “Couchsurfing”, a prije toga dobro izučim destinaciju i sve što tamo želim da vidim i radim – kaže Dacešin, kome je želja da putuje u Papua Novu Gvineju i zemlje Južne Amerike.
– Zato će sama cijena vaše avionske karte biti bar 100 evra viša, a u vezi sa smještajem slaće vas u preskupe hotele i tu uzimati proviziju. Uz to, jednom smo poredili cijene avio-karte na relaciji Tuzla-Stokholm. Mi smo je našli za 39 evra, a agencija za 184 evra. Oni najbolje znaju zašto je tako – navodi ovaj Banjalučanin.
Priča koja se širi
Portal “Rio” je nastao upravo zbog namjere da se pokaže ljudima da putovanja nisu skupa kao što misle.
– Prije svega, nismo agencija i nije nam u interesu da zaradimo, već da na osnovu vlastitog iskustva informišemo ljude i ponudimo im pomoć prilikom kupovine avio-karata i rezervacije jeftinog smještaja. Na taj način želimo da prate naš portal, šire priču o nama i najjeftinijim ponudama i aranžmanima za putovanje koji se mogu pronaći – napominje naš sagovornik.
On dodaje da im se javlja mnogo ljudi i traži savjete.
– Lično znam da je veliki broj mojih prijatelja bio veoma zadovoljan i da su koristili neke moje savjete kako se besplatno može ići u muzeje i tako uštedjeti desetine evra. Isto tako, jedan par je preko nas otišao u hotel u Švedsku i tamo proveo dvije noći besplatno. Kako? Pa, hotel je imao akciju gdje su davali jedno besplatno noćenje za jedno umjetničko djelo, pjesmu, sliku ili crtež, ali da bude autentično. Dakle, napisali su i odnijeli svoje dvije pjesme i tamo proveli dvije noći bez potrošenog feninga – otkriva Dacešin.
Na osnovu “Couchsurfinga”, kod njega su u Banjaluci odsjedali državljani većine evropskih zemalja, Brazila, Argentine, Australije, Koreje, Amerike, Kine i Meksika.
Mama iz Brazila
– Ono što čini fascinantnim “Couchsurfing”, sajt koji spaja one koji nude besplatan smještaj i ljude kojima je smještaj potreban, jeste to što ste u prilici da upoznate nevjerovatne i zanimljive ljude, pobjednike “Velikog Brata”, francuske legionare, žene koje su se udale nakon samo sedam dana veze, radnike zatvora… Što se tiče njihove percepcije BiH, svi su bili prijatno iznenađeni što se iz Banjaluke za petnaestak minuta može otići u divljinu. Naravno, neki su pitali ima li mina. Jedan Brazilac je rekao da ga je mama molila da ne ide, jer je preopasno, pa se uvjerio da je opasnije u Brazilu, uz čuđenje kako to da 25 godina živim u Banjaluci, a da mi se nikada ništa loše nije desilo. Uglavnom, svi su oduševljeni gostoprimstvom ljudi, a neki su čak ostali ovdje da žive – kažu “riovci”.
Oni naglašavaju da putovanja obogaćuju ljude.
– Dovode do toga da vam ništa nije čudno, “normalno” ili “nenormalno”. Kada bismo svi putovali, sigurno da bi svijet bio tolerantniji i bilo bi manje sukoba – zaključuju naši sagovornici.
