Bosna i Hercegovina posljednjih godina postala je prava turistička meka za posjetioce iz zemalja Persijskog zaliva, a najviše iz Emirata, Katara i Bahreina.
Većina ih u BiH želi kupiti i nekretnine i tu nastaje problem. Naime, kao fizičke osobe nekretnine ne mogu kupiti, ali rupe u zakonu brzo su se pronašle.
Sarajevo, nekadašnji simbol multietničnosti, danas doživljava arapsku renesansu i sve je prilagođeno njegovim novim stanovnicima, izvještava HRT.
Navodi da Arapi u Sarajevo prvo dolaze kao turisti, a zatim se vraćaju kao ozbiljni ulagači jer samo putem vlastitih firmi mogu kupovati nekretnine.
“Arapi su krenuli ovamo prvo zato što je jeftino, ali nije to taj kapital, kako ljudi misle. Sve su to male firme koje se otvaraju ovdje“, kaže Amjad Alrez, bivši gradonačelnik Starog Damaska.
Ima i onih koji kupuju brda i livade, poput jedne nadomak Trnova gdje bi usred ničega trebao niknuti turistički grad u koji će firma iz Emirata uložiti dvije milijarde evra. Motivi ovakvog ulaganja za siromašnu lokalnu zajednicu nisu pristojno pitanje.
Arapski turisti ne biraju način kako doći do nekretnine, nakon Sarajeva pažnju usmjeravaju i na srednju Bosnu. Otvaranje firmi i sklapanje fiktivnih ugovora više nije u modi. Ono što je simptomatično, u zadnje vrijeme imam osjećaj da se sklapaju čak i fiktivni brakovi kako bi se kupovale nekretnineČ, kaže Mladen Mišurić Ramlja, načelnik opštine Kiseljak za HRT.
Iako nemaju ništa protiv ulaganja, strahovi stanovnika srednje Bosne od masovnog dolaska Arapa opravdani su.
U sarajevskom kantonu ili emiratu, kako se u šali naziva, otvorena su vrata za oko 100.000 pridošlica čijem je novcu, njegovu porijeklu, ali I namjerama teško je ući u trag.
Strani državljani otvorili su dosad 108 firmi, od kojih 51 posjeduje nekretnine, a 56 ne posluje na adresama na kojima su prijavljeni.
Istraživanjem, bezbjednosne službe došle su do saznanja kako dio stranih državljana dolazi u BiH kako bi otvorio fiktivne firme s ciljem kupovine nekretnina, ali i ostvarivanja drugih koristi koje su u određenim slučajevima protuzakonite.
Sada se čeka odgovor mjerodavnih poreskih i policijskih službi, tvrdi HRT.
