U spomen na davna vremena, bez ikakvog kritičkog stava prema tim vremenima, podsećamo vas na Dan Republike. Poslednji put praznik je u Srbiji obeležen 2001. godine, a Savezna skupština SRJ ukinula ga je tek sredinom novembra sledeće godine.

Istorijski, 29. novembar obeležavao je godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu 1943. doneta odluka o federalnom ustrojstvu države, a u stvarnom životu bio je praćen pravom svečarskom atmostferom, obiljem hrane i pića, svečanim akademijama i naravno, neradnim danima…

Nakon završetka rata, 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ – proslavljao se dva neradna dana uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, deljenje ordenja, počasne plotune.. Praznik nije preživeo raspad SFRJ ni u jednoj republici nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji, gde je ukinut tek 2002.

Drugo zasedanje AVNOJ-a održano je 29. i 30. novembra 1943. godine i na njemu je doneta odluka da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu, pod vođstvom samo jedne stranke – Komunističke partije Jugoslavije.

Na tom skupu je odlučeno da se budućoj Jugoslaviji pripoje južnoslovenske teritorije koje su na kraju Prvog svetskog rata ostale u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko primorje, Julijska krajina i druge).

Odlučeno je i da se formira Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) koji je imao izvesna svojstva vlade, a oduzeta su zakonska prava jugoslovenskoj vladi u izbeglištvu, zabranjen je povratak u zemlju kralju Petru II Karađorđeviću, do kraja rata.

AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i dodelio ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu.

Funkcija predsednika “prve vlade” nove Jugoslavije poverena je Titu.

Na dvogodišnjicu zasedanja u Jajcu, 29. novembra 1945, dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i formalno oborena, a 31. januara 1946. proglašen je prvi Ustav FNRJ.

Posle završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar proslavljan je kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.

Poslednji put praznik je u Srbiji obeležen 2001. godine, a Savezna skupština SRJ ukinula ga je tek sredinom novembra sledeće godine.

Do 1997. godine, 29. novembar je slavljen kao dan sećanja na Drugo zasedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika.

Zamena značenja nastala je kao izraz kritike zbog toga što je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija nastavila da obeležava praznik nepostojeće države – federacije šest republika – koja se raspala 1991. godine.

U oktobru 2007. godine Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi prethodni zakon SRJ.

Srbija je Zakonom o državim praznicima utvrdila da se kao Dan državnosti praznuje Sretenje – 15. februar, kada je 1804. godine počelo stvaranje moderne srpske države.

Tamo neki klnci su zapamtili značaj ovog praznika, slavili su ga s puno ushićenja, a pionirsku zaletvu su znali da ih porbudite u po noći. I danas im stihovi “Svečanog pionirskog obećanja” prolaze kroz glavu:

Danas, kada postajem pionir

Dajem časnu pionirsku reč:

Da ću marljivo učiti i raditi

I biti veran i dobar drug;

Da ću voleti našu samoupravnu domovinu

Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju

Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo

I ideje za koje se borio Tito;

Da ću ceniti sve ljude sveta

koji žele slobodu i mir!

Izvor: nadlanu