Pretvaranjem aerodroma Hmejmim u stalnu avio-bazu Rusija stavlja do znanja svim akterima međunarodne politike da je Sirija njena sfera uticaja, što je logičan korak, jer se pretpostavlja da će taj konflikt potrajati još dugo, smatraju analitičari.
Iz Savjeta federacije Rusije stigla je vijest da je postignut dogovor sa Sirijom da će bez nadoknade i na neograničeno vrijeme aerodrom u Hmejmimu postati nova stalna ruska avio-baza i prva takva u inostranstvu nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Odmah zatim su se oglasili ruski državni zvaničnici rekavši da će u toj bazi biti izgrađena sva prateća infrastruktura koja će omogućiti kvalitetniji život pilota i vojnika, uključujući kasarne, menze, bolnice i nove piste, zatim će biti ugrađeni najsavremeniji radarski i navigacioni sistemi, a o njenoj bezbjednosti brinuće protivvazdušni sistemi “Pancir“.
Sad je na redu Državna duma koja mora taj dokument da ratifikuje, a prema riječima člana ruskog Savjeta za spoljnu i odbrambenu politiku Aleksandra Mihajlova u pitanju je samo formalnost.
“Ruske snage mogu da izvode napade na položaje terorista i sa teritorije Kaspijskog jezera, što znači da nije problem u nedovoljnim kapacitetima na teritoriji Sirije. Taj dokument će predstavljati još jednu formalnu potvrdu da su ruski avioni u Siriji legitimno raspoređeni. Međutim, iako taj dogovor predviđa boravak aviona na neograničeno vrijeme, to ne znači da će avijacija zauvijek ostati u Siriji“, smatra on.
Prema njegovim riječima, avioni će u Hmejmimu ostati toliko koliko je potrebno da se završi vojna operacija, a taj dokument omogućiće joj veću slobodu djelovanja u Siriji.
Međutim, stručnjak sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu Srbije Vladimir Trapara smatra da je u pitanju logičan korak Moskve, jer čim je Rusija krenula u obnovu tog aerodroma, jasno je bilo da će tamo i ostati.
“Rusija je samim tim što je obnovila bazu u Hmejmimu stavila do znanja ostalim akterima međunarodnih odnosa da je Sirija njena sfera uticaja, a kako vidimo po uspješnosti vojne intervencije i uticaju na stanje na terenu i traženju političkog rješenja, možemo da kažemo da je ona to u praksi i pokazala“, istakao je on.
Finansijski gledano, objašnjava Trapara, formiranje stalne avio-baze u Siriji bi se isplatilo Rusiji, jer ona nema puno takvih baza van svoje teritorije.
“To nije pretjerano veliki trošak, uostalom trošak za izvođenje intervencija je mnogo veći, tako da u mirnodopskim uslovima održavanje jedne takve baze za Rusiju ne bi predstavljalo veći problem“, konstatuje Trapara.
Kada je riječ o reakcijama međunarodne zajednice, Mihajlov kaže da se sa Zapada sada mogu očekivati brojne kritike, pa čak i teorije zavjere na račun tog dogovora, ali dodaje da ipak sve više liči kao da su se svi manje-više pomirili sa činjenicom da Rusija ipak izvodi uspješnu operaciju u Siriji.
Podsjetimo, jedina druga ruska baza u inostranstvu, ne računajući države bivšeg SSSR-a, jeste ona u Tartusu, koja služi za remont i održavanje mornarice i nalazi se na udaljenosti od 220 kilometara od sirijske prestonice Damaska.
