Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, usvojio je Akcioni plan za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015 – 2020).

Piše: Predrag Ćeranić

Kako je rečeno, ovaj plan baziran je na ideji jedinstvenog i koordinisanog pristupa u provođenju Strategije  i jačanja kapaciteta  nadležnih institucija na svim  nivoima u Bosni i Hercegovini za prevenciju  i borbu protiv terorizma  i s terorizmom povezanih izazova.

Naglašeno je i da Akcioni plan sadrži tabelarni pregled akcija  podijeljenih u sedam  ključnih područja:  zakonodavstvo;  institucionalni  kapaciteti; permanentno obrazovanje i praktične provjere  sposobnosti;  prevencija; zaštita; istrage i odgovor  na terorističke  incidente.

Akcioni plan protiv terorizma valjda treba da određuje organizaciju, nadležnost, saradnju i kapacitete, a ne „ideju jedinstvenog i koordinisanog pristupa borbi protiv terorizma“. Zato i nema akcionog plana protiv kapaciteta Islamske države u BiH, paradžemata – regrutnih centara i poligona za obuku, povratnika sa sirijskog ratišza? I šta znači ako akcioni plan postoji u naslovu nekog dokumenta, a u praksi ga nema? I kakav je to Akcioni plan za strategiju? Valjda bi trebalo da postoji Strategija akcionog plana.

Da pojednostavimo. Strategija Akcionog plana sadrži: uvodni dio u kojem su opisane prijetnje, ciljevi i fundamentalni principi; prevenciju; detekciju; odnos s javnošću; odgovor. U pojedinim zemljama Zapada dešava se da se akcioni plan nalazi kao dopuna strategije u vidu aneksa. Akcioni plan obično sadrži konkretne aktivnosti zasnovane na usvojenoj strategiji i u njemu je razrađeno gdje, ko, kada, kako i šta radi – znači konkretne aktivnosti na osnovu prijetnji determinisanih strategijom. Ovako kako je formulisan, Akcioni plan za sprovođenje strategije više će zbuniti nego pomoći.

I dok se javnost zamajava akcionim planovima i strategijama Federalna novinska agencija  – Fena lansirala je vijest da navodno postoji prijedlog da se pored Brčkog u distrikt preimenuje Srebrenica, kao i da se formira distrikt Stolac-Neum. Tu temu su, prema Feni, neformalno pokrenuli akademski i nevladini krugovi iz SAD, a prema navedenoj zamisli navodno je ponuđeno preustrojavanje BiH, nakon što su protekli izbori ponovo izazvali nacionalne tenzije. Na pomen mogućnosti da se osnuje distrikt Stolac-Neum, reagovao je Dragan Čović i hitno otišao u Banja Luku na sastanak s Miloradom Dodikom, jer je uvidio da iza javnih strategija postoje i one tajne.

Prije bi se reklo da je ideja o novim distriktima potekla iz Sarajeva, a ne iz SAD. Ako je i potekla iz Ambasade BiH u SAD, to je opet iz Sarajeva. Zašto se niko nije sjetio da Sarajevo proglasi distriktom, ili Mostar, ili zaključio da bi distrikt mogao da bude Sanski Most? I otkud sad u sred priče o strategiji i akcionom planu protiv terorizma ideja o novim distriktima? Stiče se utisak da je najveća i najvažnija strategija u BiH kako pomoću deklarativne borbe protiv terorizma prevariti Srbe i Republiku Srpsku ostaviti bez policije i bilo kakvih bezbjednosnih potencijala. Postalo je vrlo prozirno da se politički zahtjevi Sarajeva pravdaju bezbjednosnim aspektima.

Izvor: Pravda