Ono što su komunističke vlasti 1946. godine uzele od Srpske pravoslavne crkve – Federacija želi da legalizuje. Da im ništa nije “sveto” jeste i presuda Kantonalnog suda u Bihaću s kraja prošle godine, kojom se srednjovjekovnom srpskom pravoslavnom manastiru Rmanj oduzima 842 kvadratna metra zemljišta.
Tom presudom zemljište postaje vlasništvo firme Riz Krajina koje se bavi uzgojom ribe. Zbog ovakvih postupaka u Manastiru Rmanj ogorčeni.
Ukazivali su na nepravilnsti tokom postupka, neregularna sudska vještačenja, nezastupljenost Srba u Vijeću Kantonalnog suda u Bihaću, ignorisanje dokaznog materijala. Na njihove zahtjeve tamošnje vlasti su se oglušile. Pitaju se šta je naredni korak – izlazak iz manastira?
Metar po metar manastiru Rmanj oduzimana je zemlja. Sa oko tridesed dunuma, danas je ovaj srednjovjekovni nacionalni spomenik sveden na svega oko 1.700 kvadratnih metara. Rušen, paljen, napuštan, ali uvijek iznova obnavljan manastir Rmanj je postao simbol duhovne snage srpskog stanovništva na prostoru opštine Bihać.
Malobrojni mještani, starosjedioci, pamte predanja i svjedočanstva o stradanju manastira koji je bio na udaru turaka, ustaša u 2. svjetskom ratu, a zadnji put je 1995. miniran i od regularne hrvatske vojske.
Bogdan Reljić, starosjedilac, kaže da su se mnnasi vratili u manastir 1998. godine. Nekada, dabrobosanska mitropolija – a danas, kaže, pravoslavna zemlja koju oduzima ko hoće i kako hoće.
U neposrednoj blizini manastira izgrađeno je ribogojilište koje je kupila firma Riz Krajina . Pred ulazom manastira sagrađena je upravna zgrada, za koju, tvrde u manastiru, nisu imali dozvolu. Problem je nastao kada manastir nije dao saglasnost za legalizaciju ovog objekta. Tada počinje sudski spor – Riz Krajina tuži manastir Rmanj.
– Kada su vidjeli da smo mi uporni i da odbijamo dati potpis oni su nas tužili 2012. godine i nastao je spor. Našli su da u njihovom posjedovnom listu nema ta kvadratura koja se trenutno nalazi u krugu ribnjaka nego im nedostaje još tih 842m2, istakao je arhimandrit Serafim, nastojatelj manastira Rmanj.
Polovinom decembra 2015. godine Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je prvostepenu presudu opštinskog suda. Postupak je okončan u korist Riz Krajine. Do tog momenta manastir nije imao pravnog zastupnika, nakon čega advokat Goran Marić preuzima postupak.
Analiziranjem predmeta ističe da je primijetio niz nepravilnosti. Kaže da je nejasno – zašto je sudija odbacio priložene dokaze iz Arhiva Austrije, spisak i kartu parcela u kojima se nesporno vidi da je manastir vlasnik, ne samo dvorišta, već ukupno površine od 28.810 m2.
Umjesto toga sudija je prihvatio nalaz vještaka tužioca koji je, kaže, proizvoljno, bez grafičkih mapa i skica odredio o kojoj parceli je riječ. Sudski vještak Zlatan Topić je prije pet godina tvrdio da je riječ o jednoj parceli, da bi tri godine poslije u svom nalazu konstatovao da se spor vodi o drugoj parceli.
– Zašto se on korigovao u ovom postupku to nam nije poznato ali vjerovatno je sve to isplanirano od početka, tvrdi Goran Marić, advokat manastira Rmanj.
Arhimandrit Serafim ističe da kada su ukazali na tu grešku, Opštinski sud u Bihaću, odnosno sudija je rekla – Ko radi taj i griješi.
– Da, vi možete da griješite ali kada mi kažemo istinu , naša istina se ništa ne priznaje, dodao je Serafim.
Da nisu svi isti pred zakonom pokazao je i Kantonalni sud, čije neustavno tročlano bošnjačko jednonacionalno Vijeće, odbija žalbu manastira. Odbacivši apelaciju manastira Rmanj ni Ustavni sud BiH nije smatrao da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
U manastiru ističu da ovo nije prvi put da su prava malobrojnih Srba u Bihaću ugrožena i da se njihovi zahtjevi ignorišu. Ignorisali su i zahtjev mjesne zajednice da se groblje iz opštine Bihać prevede na manastir Rmanj. Poručuje – od borbe neće odustati.
– Јa neću odustati dok sam tu. Tražiću ono što nam pripada pa dok mogu, boriću se. Nadati se u Boga i vjerovati da će se nešto promijeniti. Ništa nije vječno pa neće ni ova vlast biti vječna, istakao je arhimandrit Serafim, nastojatelj manastira Rmanj.
Indikativno je i to što je tužilac Riz Krajina vrijednost spora označio sa 1.000 maraka iako je vrijednost parničnog postupka daleko veća. Marić smatra da je postupajući sudija grubo prekršio Zakon o parničnom postupku jer nije provjerio vrijednost spora i time onemogućio da Vrhovnui sudu FBiH izvrši reviziju spora.
– Radi se o velikoj vrijednosti i preko 10.000 KM i to je cenzus koji je bio potreban da se manastir obrati vrhovnom sudu FBiH. Mislim a je to planski smišljeno jer odrediti vrijednost spora na 1.000 maraka je odrediti spor kao male vrijednosti, spor koji je manjeg značaja za sudove i zbog toga nema pravo za reviziju Vrhovnom sudu, naglasio je advokat Marić.
Na potezu je Komisija za za zaštitu nacionalnih spomenika BiH koja je 2007. godine manastir Rmanj, ali i oduzeti prostor od 842 metra kvadratna proglasila nacionalnim spomenikom i jasno precizirala da se njegova neposredna okolina ne smije koristiti u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom. Za bilo kakvu intervenciju potrebno je dobiti odobrenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Iako smo više puta pokušali stupiti u kontakt sa firmom Riz Krajina-nismo uspjeli saznati šta preduzeće koje se bavi uzgojom ribe planira da radi sa zemljištem koje se nalazi uz srpski pravoslavni manastir. Јedno je sigurno, ako preduzmu bilo kakve radnje van propisanih odlukom Komisije – mogli bi da završe u zatvoru.
– Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika usljed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove bez dozvole nadležnog organa, Krivičnim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do pet godina, dok je u skladu sa Krivičnim zakonom Republike Srpske za isto djelo previđena kazna do osam godina zatvora, naglasili su iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.
Nakon našeg upita, komisija ne isključuje mogućnost da će ponovo otvoriti priču s ciljem zaštite nacionalnog spomenika. Marić smatra da u ovom predmetu ima posla i za Visoki tužilački savjet, ali i za Tužilaštvo BiH, jer su prekršeni mnogi popisi.
Kako god – oduzimanjem imovine srpskom pravoslavnom manastiru Rmanj, Federalno pravosuđe je poslalo jasnu poruku malobrojnim Srbima povratnicima – da nisu dobrodošli u opštinu Bihać.
