Da li bi izbor Donalda Trampa za američkog predsjednika mogao bi dovesti do krize unutar NATO saveza, potencijalno i do njegovog raspada?
Upravo je Tramp, tokom predizbodne kampanje više puta isticao da SAD ne bi trebalo da priskaču u pomoć članicama Saveza koje budu napadnute, ako one nisu ispunile svoje obaveze prema NATO-u.
I na ovaj region bi, smatraju upućeni, nakon Trampovog izbora mogao da oslabi pritisak na učlanjenje u Alijansu.
Da su pred NATO-om veliki problemi potvrđuje i priznanje Јensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a da se ova generacija nalazi pred do sada najvećim bezbjednosnim izazovima i da sada nije vrijeme da se dovodi u pitanje vrijednost partnerstva Evrope i Sjedinjenih Država.
Stoltenberg je istakao da se, u posljednjih nekoliko godina, bezbjednosna situacija dramatično pogoršala i to zbog Rusije i nestabilnosti na Bliskom istoku i sjeveru Afrike.
Odgovor na ove izazove bio je jačanje kolektivne odbrane, najintenzivnije poslije Hladnog rata, i SAD su tu pokazale svoju privrženost zaštiti evropske bezbjednosti, rasporedivši novu naoružanu brigadu na istoku kontinenta, naglasio je Stoltenberg.
Podsjetio je Trampa da saradnja unutar NATO saveza obostrana: “NATO je iskoristio član o samoodbrani samo jednom, podržavši SAD nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine. To nije bila samo simbolička podrška. NATO je preuzeo na sebe operaciju u Avganistanu, gdje je služilo na desetine hiljada vojnika. Više hiljada je platilo najveću cijenu u operaciji koja je postala direktan odgovor na napad na SAD.”
Marija Zaharova iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije, poručila je da je ovim istupom Stoltenberg priznao da su članice NATO saveza u potpunosti zavisne od Sjedinjenih Država i da su ih zbog toga podržavale u svim njihovim vojnim intervencijama, koje su izazvale brojne svjetske krize.
I kriza odnosa evropskih zemalja i Rusije posljedica je djelovanja američke administracije, smatra Zaharova. Ona je Stoltenbergove riječi “prevela” u opširnom postu na društvenoj mreži: “Mi (NATO) smo krenuli na sve zbog američkog establišmenta, uključujući raspoređivanje snaga i naoružanja na svojim suverenim teritorijama u mirno vrijeme. Kako ćemo sada pogledati u oči svojim narodima? Oni nam sigurno to neće oprostiti, posebno nakon rata sankcijama koji je potkopao cijele grane naše pažljivo izgrađene ekonomije. Mi ćemo još i požaliti što smo počeli da živimo samostalno.”
Sa druge strane, šef britanskih Oružanih snaga Stjuart Pič, rekao je da je siguran da će NATO opstati, uprkos tome što je novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp opisao Alijansu kao zastarjelu organizaciju.
– Imamo duboke i jake veze sa SAD-om preko vojnih snaga. Veze će biti jake i ubuduće. Izbor gospodina Trampa na mjesto predsjednika SAD je samo jedan momenat u istoriji Amerike, navodi Pič.
Ovakva situacija u odnosima SAD i NATO-a mogla da bi da ide na ruku zemljama u regionu, prije svega Srbiji i RS, smatra politički analitičar Obrad Kesić:”Bio bi mnogo manji pritisak na sve zemlje u okruženju, od Srbije pa ovdje do BiH, što se tiče mogućeg članstva u NATO-u.”
Zabrinuti zbog Trampovog odnosa prema NATO-u, šefovi diplomatija zemalja Evropske unije održaće večeras vanredni sastanak.
Neformalni sastanak biće održan u Briselu, na poziv visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Federike Mogerini.
