U BiH se pojedni osuđenici za ratne zločine i nakon pravosnažne drugostepene presude i dalje slobodno kreću.
To potvrđuje slučaj Nihada Bojadžića. Vijeće Suda BiH potvrdilo je Nihadu Bojadžiću, ratnom zamjeniku komandanta jedinice ” Zulfikar” tzv. Armije BiH, kaznu od petnaest godina zatvora koju mu je u prvostepenoj presudi izrekao Sud BiH 2015. godine.
U većini slučajeva, kada je osoba osuđena na samo pet godina i jedan dan, mora odmah na izdržavanje kazne, međutim, u slučaju Bojadžića, koji je osuđen zbog teškog ratnog zločina, to ne vrijedi. Uprkos takvoj presudi, Bojadžić se i dalje slobodno šeta Sarajevom, tvrdi Večerenji list.
Pojedini pripadnici tzv. Armije BiH koji su osuđeni za ratni zločin služili su kaznu i u zatvoru otvorenog tipa.
Sud BiH je početkom janura ove godine donio drugostepenu presudu kojom su potvrđene osuđujuće presude trojici bivših oficira tzv. Armije BiH proglašenih krivima za ratne zločine nad Hrvatima u selu Trusina kod Konjica.
Odbačene su žalbe obrane i potvrđena je prvostepena presuda kojom su Mensur Memić i Nedžad Hodžić proglašeni krivim za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Nihad Bojadžić za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Poređenja radi, prema pisanju lista Blic Sud BiH je u proteklih 15 godina svog postojanja čak tri četvrtine zatvorskih kazni za ratne zločine izrekao – Srbima.
Prema najnovijim podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, koji su ažurirani pre dva dana, sudije Suda BiH su od 2002, kada je ta pravosudna institucija počela sa radom, pa sve do danas pravosnažno osudile 112 Srba na ukupno 1.651,5 godina zatvora, što iznosi čak 74,9 odsto svih izrečenih zatvorskih kazni za ratne zločine.
U isto vrijeme, Sud BiH je za ista krivična djela izrekao pravosnažne presude za samo 39 Bošnjaka i 26 Hrvata.
