Ni manje građevine ni veće priče o vječnoj ljubavi. Između legende i historije tako se godinama slažu kockice o nastanku Crkve Blažene Djevice Marije, poznate i kao kapela Male Gospe, koja je u narodu oduvijek bila Mehmedova crkva. Bliže nebu, samuje na brdu iznad Stare pilane nadomak Rajkovića, nekoliko kilometara od Kozarca kod Prijedora i nedaleko od ulaza u Nacionalni park Kozara, kojem je zamalo pobjegla.
Ljepota i vještine
Amer Memić, nastavnik bosanskog jezika u Osnovnoj školi „Kozarac“ i ustrajni hroničar svog lijepog mjesta, dok nas poput iskusnog turističkog vodiča vodi do crkvice stazom preko čuvenog izletišta Kozarčana koje s lijepim danima oživi poput gradskog korza, priča da je nakon velikog požara, oko 1883. godine, iznad Stare pilane nikao pogon. Pravi zapadnjački, koji je sagradio Austrijanac i industrijalac Karl Šmucer (Schmutzer).
– Po dolasku ovdje sagradio je pogone, ali i napravio porodičnu kuću u bavarskom stilu. U pogonu je zaposlio lokalno stanovništvo, Kozarčane, sve stolare i šumske radnike. Među njima se po mnogočemu izdvajao vrsni majstor Mehmed Kulašić, kojeg su krasili lijep stas, glas i vještina sviranja tambure i bosanske šargije. To je, moguće, utjecalo da se u njega, tog lokalnog kozaračkog šereta, zaljubi lijepa Šmucerova kćerka Marija – ispričao nam je Memić.
Ta ljubav, zabranjena i velika, bila je tajna. Iz nje se, kako kaže naš sagovornik, rodilo dijete koje je mrtvo pronađeno zamotano u novine na njemačkom jeziku.
– U to vrijeme malo ljudi je govorilo njemački jezik pa se vrlo brzo otkrila strašna tajna. Za ono patrijarhalno doba to je bio skandal. Da bi ga sakrio, Šmucer, tada najmoćniji i najbogatiji Kozarčanin, kćerku Mariju poslao je rodbini u Austriju, a u znak iskupljenja pred Bogom 1903. godine sagradio je katoličku crkvicu koja je kasnije u narodu, zbog aktera te ljubavne priče, prozvana Mehmedovom crkvom – navodi Memić.
Dodaje da je vremenom to mjesto, koje su hodočastili vjernici, ali i zaljubljeni s područja Kozarca, Prijedora, postalo svojevrstan simbol vječne ljubavi.
Tužna pjesma
No, mnogi ne znaju da je glavni akter priče o zabranjenoj ljubavi Mehmed Kulašić bio stvarni lik. Memić otkriva da je Mehmed dočekao duboku starost. Vremenom se, prema nekim podacima, i oženio, ali je često šapatom znao reći: „Ona ode, a moja crkva ostade.“ Do duboko u noć čula se i njegova tužna pjesma. Niko pouzdano ne zna je li iza Kulašića ostalo potomaka.
Stara pilana nekad i crkva skroz lijevo
– Koliko se zna, umro je u velikoj bijedi – kaže Amer Memić.
Crkva Blažene Djevice Marije tokom agresije na BiH potpuno je devastirana. Obnovu su inicirali Kozarčani, a uz dio sredstava koja su za tu namjenu prikupili, gradnju crkve podržali su župa Prijedor, grad Prijedor, vjernici i Šmucerova praunuka Helga Kambič iz Slovenije.
Tabu priča u porodici Šmucer
Novoobnovljena crkva u Rajkovićima, osim kao Mehmedova, poznata je i kao crkva pokajnica. Helga Kambič 2011. godine, kada je crkva osveštana, ispričala nam je da je još kao dijete čula za tu priču koja je, kako je navela, bila tabu za porodicu Šmucer.
