Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Dušanka Majkić izjavila je da je nedopustivo što je Pravobranilaštvo BiH u saradnji sa Ministarstvom odbrane pokrenulo postupak knjiženja perspektivne vojne imovine u korist BiH iako nema zakona koji to reguliše.
Ona je ponovila stav ove stranke da pitanje vojne i druge imovine treba riješiti jedinstvenim zakonom.
U izjavi za Srnu Majkićeva je izrazila razočarenje što na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma u odsustvu poslanika SNSD-a niko od ostalih poslanika iz Republike Srpske nije reagovao na Izvještaj Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu koji je potpisao pravobranilac Mlađen Mandić, kadar SDS-a, a u kojem se govori i o knjiženju vojne imovine, te što su ga podržali na glasanju.
Majkićeva je istakla da je Pravobranilaštvo BiH u izvještaju navelo da je po zahtjevu i u saradnji sa Ministarstvom odbrane započelo postupak knjiženja perspektivne vojne imovine u korist BiH na osnovu odluka Predsjedništva BiH kojima su utvrđene 63 lokacije neophodne sistemu odbrane zemlje, a što je jedan od preduslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO.
“U kojoj se to zemlji može izvršiti knjiženje imovine na osnovu odluke, ma čija ona bila, bez odgovarajućeg zakona”, pita Majkićeva upozoravajući da odluka ne može predstavljati pravni osnov.
Ona je podsjetila da je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Srpske, svjesna odgovornosti, odbila zahtjev Pravobranilaštva BiH za knjiženje perspektivne vojne imovine na Ministarstvo odbrane, jer za to nema zakonskog osnova kao ni podrške institucija Republike Srpske, koje su dosljedne u stavu da je imovina koja se nalazi na području Republike Srpske njeno vlasništvo.
Prema njenim riječima, zahtjev za knjiženje ove imovine na Ministarstvo odbrane stigao je iz Pravobranilaštva BiH nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo presudu ovog suda da vojna imovina u Han Pijesku, površine oko 11.000 metara kvadratnih, bude knjižena na BiH.
“Radio-relejno čvorište u Han Pijesku proglašeno je za jednu od 17 perspektivnih lokacija, dok je kasarna označena kao neperspektivna”, objasnila je Majkićeva.
Navodeći da radio-relejno čvorište Veliki Žep obuhvata mnogo veći prostor nego što je potrebno za njegovu funkciju, Majkićeva je dodala da je riječ o prostoru pokrivenom najkvalitetnijom šumom.
“Ministarstvo odbrane, odnosno njegov sektor logistike, nije smanjio tu parcelu na površinu dovoljnu za potrebe radio-relejnog čvorišta, nego je ona zadržana u cijelosti, čime Ministastvo odbrane pokušava da se domogne i onoga što ne bi trebalo da očekuje da mu pripadne”, upozorila je Majkićeva.
Pitajući pravobranioca BiH na osnovu čega Pravobranilaštvo donosi odluke o knjiženju Majkićeva je istakla da je stav Vlade Republike Srpske da nema raspodjele ni knjiženja sve dok se ne usvoje kriterijumi za raspodjelu cjelokupne vojne i državne imovine, odonsno sve dok se ne usvoji zakon i ne zaključi sporazum o raspodjeli između entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH.
“Pravobranilaštvo BiH se u zadnje vrijeme poziva na Sporazum o sukcesiji i na taj način pokazuje elementarno neznanje – vojnu imovinu tretira kao imovinu BiH negdje u inostranstvu. To nije način na koji se ovaj posao može završiti i naš je prijedlog bio da se ovo pitanje ponovo stavi na sto i da se o njemu postigne dogovor ključnih političkih aktera, čime bi se pokazala ozbiljnost, odgovornost i politička zrelost. Ne postoji drugi način za rješavanje ovog kompleksnog pitanja”, zaključila je Majkićeva.
Ona je podsjetila da je pitanje državne i vojne imovine aktuelno još od 1995. godine i da za sve ovo vrijeme Parlamentarna skupština, i pored brojnih pokušaja, nije donijela zakon koji bi riješio ovaj problem, jer bošnjački političari nikada nisu prihvatili raspravu o tome smatrajući da sva nepokretna imovina pripada isključivo BiH.
“Tako se od 2010. godine u BiH vodi pravi gruntovski rat, u koji su bili uključeni mnogi – počevši od one čuvene komisije za državnu imovinu na nivou BiH, entiteti, Savjet za implementaciju mira, OHR… I pored svih njih, nismo došli do zakona niti smo dobili pravni osnov za knjiženje perspektivne vojne imovine”, konstatovala je Majkićeva.
Ona je dodala da je nevjerovatno da Pravobranilaštvo BiH u vezi sa perspektivnom vojnom imovinom konstantno upozorava Republičku upravu da je neprovođenje presude Suda BiH u vezi sa lokacijom u Han Pijesku krivično djelo.
“Time se vrši pritisak na ovu instituciju Srpske i pored određenih manjkavosti u samoj presudi koja je zbog toga nesprovodiva”, konstatovala je Majkićeva.
Kada su u pitanju ostale lokacije perspektivne imovine u Republici Srpskoj, ona je navela da je do sada zaprimljeno 11 zahtjeva za knjiženje i naglasila da će se sa njima postupati u skladu sa zakonodavstvom Republike Srpske.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je na sjednici 20. aprila bez rasprave i većinom glasova podržao Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, pri čemu su protiv bili samo poslanici SNSD-a.
