Prof. dr Srđan Milovanović, direktor Dnevne bolnice Psihijatrijske klinike KCS o produženom stresu i njegovim negativnim posljedicama na naše emocije, raspoloženje i ukupan kvalitet života.

Iako zvuči čudno, stres može biti koristan za nas. Svako ko je na poslu bio suočen sa kratkim rokovima ili ko se takmičio u nekom sportu zna da stres mobiliše sve naše sposobnosti i poboljšava naše performanse. Stres nekada prati i pozitivne događaje- veselja, razonode i svečanosti, pa se može slobodno reći da pomalo stresa nije na odmet.

“Međutim, svakodnevni produženi stres djeluje štetno na nas i može dovesti do depresije“, upozorava prof. dr Srđan Milovanović, poznati psihijatar.

Kakva je veza između depresije i stresa?

U stresnim situacijama naše tijelo luči kortizol, tzv. “hormon stresa“, koji stimuliše oslobađanje energije i pojačava naše odbrambene sisteme. Kortizol kao prirodni alarm pojačava budnost, motivaciju i strah.

U normalnim okolnostima, ovaj mehanizam se sam gasi kada prođe stresna situacija. Međutim, u slučajevima produženog i intenzivnog stresa, odbrambeni mehanizmi ostaju dugo aktivni, što remeti važne procese u našem tijelu.

“Kao posledica visokih nivoa kortizola, smanjuje se stvaranje serotonina u mozgu, što dovodi do uznemirenosti, depresije, glavobolje, problema sa spavanjem, oslabljene koncentracije i otežanog pamćenja“, navodi prof. dr Milovanović.

Depresija izazvana stresom još više pojačava stres

Mogućnost nastanka depresije postoji bilo da je u pitanju konstantan produžen stres (pritisak na poslu, loša finansijska situacija, ispiti, svakodnevni zahtevi djece i porodice…), ili iznenadan stresan događaj (smrt bliske osobe, razvod ili gubitak posla).

Vremenom, dolazi do smanjenja nivoa serotonina što čini da se osećamo bezvoljno, bez energije i motivacije da nastavimo dalje. Kako nam pada koncentracija i pažnja, sve manje smo sposobni da odgovorimo na zahtejve u radnom okruženju, a kako smo pojačano osetljivi, trpe i naši odnosi sa najbližima. Na taj način lako upadamo u začarani krug stresa, ličnog nezadovoljstva i neuspjeha na svakom planu.

Kako se boriti sa stresom i depresijom na prirodan način?

Nacionalni vodič dobre prakse za lečenje depresije navodi S-adenozil metionin (SAMe) kao nutritivni suplement u tretmanu blagih i umerenih simptoma depresije. SAMe je prirodna supstanca i deluje tako što povećava stvaranje serotonina, tzv. “hormona sreće“ i niza drugih supstanci koje poboljšavaju raspoloženje. “Preko 75 kliničkih istraživanja pokazala su pozitivan efekat SAMe na raspoloženje, sličan lijekovima protiv depresije, ali bez neželjenih dejstava. Dodatno, pacijenti koji su uzimali SAMe imali su značajno bolje rezultate na testovima koncentracije, pažnje i pamćenja“, ukazuje naš eminentni psihijatar.

“Novije studije takođe su pokazale pozitivan terapijski efekat SAMe i kada se uzima kao dodatak standardnim lekovima protiv depresije. U nekim slučajevima kada se ne dobija očekivani antidepresivni odgovor, rešenje može biti dodavanje SAMe. U tom slučaju, potrebno je da pacijent bude minimum 6 nedelja na stabilnoj dozi antidepresiva, kada se doda SAMe“, ističe prof. dr Milovanović.

Produžen stres, dakle, negativno utiče na naše raspoloženje, emocije i ukupan kvalitet života. Zbog toga je važno reagovati na vrijeme.

RTRS