Osamnaest godina poslije bombardovanja Srbije – priprema se tužba protiv 19 članica NATO, koje su učestvovale u agresiji.

Tužbe, u ime žrtava, priprema specijalni tim, koji će činiti domaći i strani advokati, kao i ljekari kojima predstoji da dokažu vezu između porasta najtežih bolesti i korišćenja uranijuma tokom bombardovanja.

Četrdeset pet milijardi godina potrebno je za potpuni raspad osiromašenog uranijuma. Na Srbiju je 1999, po priznanju NATO, bačeno više od 10 tona – uglavnom na Kosovu, ali i četiri lokacije na jugoistoku Srbije, navodi Radio-televizija Srbije.

Već u prve dvije godine poslije bombardovanja bilježi se porast hematoloških i bubrežnih oboljenja. Godinama kasnije, i teža.

– Sada statistika upravo govori o enormnom procentu. O epidemiji malignih bolesti, anomalija na potomstvu, sama činjenica da se kod jednog djeteta dnevno utvrdi jedno maligno oboljenje, dovoljno govori o riziku – kaže član tima Radomir Kovačević, toksikolog u Institutu za medicinu rada i radiološku zaštitu.

Iako veza između statistike i bombardovanja zvanično nije dokazana, ekspertski tim namjerava da je utvrdi – sa čime će pred sudove 19 zemalja NATO.

Uprkos činjenici da su slični pokušaji, ranije, ostajali bez epiloga, italijanski kasacioni sud u slučaju pogibije radnika RTS-a i njemački Ustavni sud u slučaju stradalih na Varvarinskom mostu proglasili su se nenadležnim. Pravnici, zato, male šanse daju novoj inicijativi.

– Ovdje govorimo s jedne strane o nemogućnosti utvrđivanja direktne krivice, s druge strane vejrujemo da će situacija biti veoma slična onoj koja je bila u Njemačkoj – kaže Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava – Јukom.

– Ono što je bolje, to je da se napravi neka komisija koji će pribaviti sve to što su nam radili, opisati, dokumentovati sa fotografijama, istorijama bolesti i tada sačekati odgovarajući momenat da se to iskoristi – kaže advokat Toma Fila.

Borba za pravdu propala je čak i kada je iza nje stajala država – tokom bombardovanja Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev jugoslovenske vlade da NATO prekine sa udarima.

Pet godina kasnije, proglasio se i nenadležnim u sporu Srbije i Crne Gore protiv osam članica alijanse. Iskustvo pokazuje da se umjesto pravnim sredstvima, treba boriti političkim, kaže pravnik Јukoma.

– Da one sada nakon ovoliko godina pomognu našoj zemlji da pojedine posljedice sanira – ovdje govorimo i o razminiravanju i o finansijskoj pomoći i ulaganjima i mislim da je to i put kojim treba i u ovom slučaju ići – kaže Milan Antonijević.

Ekspertski tim, ipak, ima optimizma – namjera im je da se u tužbama nađu i posljedice korišćenja kasetnih bombi i bombardovanja hemijskih i petrohemijskih postrojenja. Vjeruju da će dokaze prikupiti za oko dvije godine.

Izvor: RTS