Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je bez glasova dvojice srpskih članova podržala informaciju o radu Tužilaštvu BiH u 2016. godini.

Protiv informacije o radu Tužilaštva BiH u prošloj godini, koja je na dnevnom redu sutrašnje sjednice Doma naroda, glasali su srpski predstavnici Sredoje Nović i Dragutin Rodić.

Tokom rasprave o informaciji ukazano je na više problema u radu Tužilaštva BiH.

Nović je ocijenio da podaci navedeni u informaciji ukazuju na rast kvantiteta, ali da se ne vidi ima li napretka u kvalitetu rada Tužilaštva u prošloj godini.

“Broj osuđujućih presuda pokazuje da li su policija i tužilaštvo uradili dobar posao”, konstatovao je Nović.

On je zatražio informaciju o nacionalnoj strukturi lica obuhvaćenih predmetima ratnih zločina, ističući da su neki predmeti 10 i više godina u postupku što navodi na zaključak o selektivnom pristupu Tužilaštva.

Nović je postavio pitanja u kojim slučajevima Tužilaštvo primjenjuju Krivični zakon BiH odnosno Krivični zakon bivše SFRЈ, te zašto je mali broj predmeta ratnih zločina koji su sa nivoa BiH preneseni na entitetsko pravosuđe.

“Da li su toliko tužioci na nivou BiH profesionalniji i jači, kada je samo 25 predmeta u prošloj godini preneseno, dok su neki koji su ustupljeni entitetkom nivou, vraćeni na nivo BiH”, dodao je Nović.

On je ukazao i na negativnu sliku o stanju u Tužilaštvu koja je u prethodnom periodu stvorena u javnosti i upitao šta se radi na saniranju te slike.

“Јedno je šta pričaju političari, ali objektivno u Tužilaštvu se dešavaju i negativne stvari”, zaključio je Nović.

Većinu pitanja koja je postavio Nović, Tužilaštvu BiH je u pisanoj formi dostavila i Ljilja Zovko iz Kluba hrvatskih delegata, koja je rekla da očekuje da dobije odgovor na ta pitanja.

Ona je precizirala da je tražila broj predmeta za ratni zločin po vojnim jedinicama.

Bariša Čolak iz Kluba hrvatskih delegata rekao je da je ranije imao primjedbe na rad Tužilaštva, ali da smatra da je u prošloj godini postignut napredak.

“Bilo je selektivnog pristupa u predmetima ratnih zločina, čak i takvih stvari da su za isto činjenično stanje pravne kvalifikacije bile različite”, istakao je Čolak.

On je rekao da podržava informaciju Tužilaštva kako se ne bi poništio napredak postignut u prošloj godini.

Članovima Komisije obratio se Izet Odobašić iz Tužilaštva BiH, koji tvrdi da u ovoj instituciji nema selektivnog pristupa slučajevima ratnih zločina.

“Iako postiji zainteresovanost javnosti za nacionalnu strukturu u slučajevima ratnih zločina, Tužilaštvo neće upasti u zamku da tako radi”, rekao je Odobašić.

Prema njegovim riječima, broj odluka Suda BiH kojima su potvrđene optužnice i donesene osuđujuće presude po optužnicama Tužilaštva BiH govori o učinjenom napretku u kvalitetu rada Tužilaštva.

Odobašić je rekao da bi krajem avgusta trebalo da bude gotov nacrt izmjene Strategije za procesuiranje ratnih zločina, koji će biti upućen Savjetu ministara BiH.

Izmjenama Strategije, naveo je Odobašić, trebalo bi da budu sniženi kriterijumi za ustupanje predmeta ratnih zločina entitetskim sudovima.

On je iznio stav da je Tužilaštvo BiH izloženo neprincipijelnim i neargumentovanim napadima, ističući da to u Tužilaštvu tumače pritiskom na rad ove institucije.

Ovaj stav negirao je predsjedavajući Komisije Halid Genjac, koji je rekao da otvoreni postupci protiv tužilaca pokazuje da nisu svi napadi neosnovani.

Komisija je danas u prvom čitanju podržala Prijedlog zakona o parlamentarnom nadzoru, koji je pripremila privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Nović je ocijenio apsurdnim da se u prijedlog zakona prepisuju poslovničke odredbe parlamenta BiH, te istakao da je osim novčanih kazni potrebno predvidjeti smjenu rukovodilaca institucija koje dobijaju negativan izvještaj za svoj rad.

Ustavnopravna komisija Doma naroda organizovaće u septembru javnu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o dobrobiti životinja, a za Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu u institucijama BiH zatražen je produžetak amandmanske faze kako bi Savjet ministara BiH u formi amandmana dostavio precizno nabrojane funkcije na koji se prijedlog izmjena i dopuna odnosi.

Izvor: SRNA/RTRS