Na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja, a sa njima je počela ili je u pripremi gradnja 80 stambeno-turističkih naselja na širem području Sarajeva. Da li je riječ o stranim investicijama ili planiranom naseljavanju Arapa?
Na području Sarajevskog kantona sve je više turističkih i stambenih naselja koje pohode stanovnici arapskih zemalja, a sva brda oko Ilijaša, Ilidže, Visokog postaju zatvorena naselja. U pripremi je izgradnja 80 naselja za 150.000 stanovnika.
Stranci u BiH ne mogu da budu vlasnici nekretnine, a nju može da kupi samo pravni subjekt, pa na scenu stupa kršenje zakona na razne načine, prije svega otvaranjem fiktivnih firmi.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kaže da zloupotreba ima. “Svakako da zloupotreba ima i u opštinama, ali i što se tiče notara, pa će se na tome u narednom periodu sigurno dosta raditi”, rekao je Ujić za BN televiziju.
Kako bi zadovoljili zakonsku formu, kupci iz arapskih zemalja prethodno registruju firmu i tako postaju vlasnici nekretnine. Samo na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja. U zakonu se prilagođavaju i mehanizmi kako da se stranim investitorima olakšala i ubrzala kupovina i gradnja, mada za mnoge od njih i nema najava da će biti tzv. turistička naselja. Za protivnike ovakve politike načelnici opština imaju poruku da se radi o mržnji i socijalizmu “u glavi”.
Takva situacija ne samo da nikog ne zabrinjava, nego se nalaze i riječi opravdanja, u vidu: punjenja opštinskih kasa, mogućnosti zapošljavanja domaćeg stanovništva koje bi novosagrađene objekte čistilo i održavalo, pa sve do izgovora da niko sagrađene vile neće odnijeti sa sobom.
Vlast iz Sarajevskog kantona ne namjerava da zaustavi prodaju zemljišta i stihijsku gradnju, naprotiv, usvajaju se izmjene prostornog plana kojima praktično sve postaje građevinsko zemljište.
Načelnik Opštine Hadžići Hamdo Ejubović kaže da se naselja grade na mjestima koja su bila slabo naseljena, te da se radi o “oplemenjivanju prostora”. “Oni ova naselja grade po brijegovima, okupiraju nam prostor koji je zaista bio neiskorišćen. To je zaista oplemenjivanje prostora, to nije gubljenje prostora.”
Stručnjaci kažu da je ovakva situacija, gdje praktično sve postaje građevinsko zemljište i koje je na kraju ograđeno visokim zidovima, sa urbanističkog stanovišta zabrinjavajuća. Među njima je i Nasiha Pozder, doktorka arhitekture i urbanizma.
“Imali ste priliku i u javnosti da vidite sve te projekte koji se kasnije predstavljaju u javnosti kao velike investicione priče i kapitalni projekti. Ja obično postavljam pitanje koliko su ti projekti kapitalni i za koga su dugoročni. Onog momenta kad vi prostor trajno uzurpirate, kada ga trajno opteretite izgradnjom, pogotovo tamo gdje nije bila planirana, dugoročna isplativost postaje sve samo ne dugoročna”, rekao je Pozder.
Pretežno se kupuju privatne kuće i zemljište čiji su vlasnici Srbi koji su tu živjeli do rata, ali ni ostali nisu ostali imuni na vrlo visoke cijene koje se nude za nekeretnine. Zbog kratkoročne finansijske koristi dozvoljava se: osnivanja enklava, nelegalnih firmi, neplaćanje poreza, nelegalna sječa šuma, prodaja zemlje novcem kojem se ne zna porijeklo.
Nakon uvođenja direktne avionske linije između glavnog grada Saudijske Arabije Rijada i Sarajeva, sada se intenzivno radi i na ukidanju viza, na čemu insistira i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
“Ne možemo se ljutiti što arapski investitori idu kod Vučića u Srbiju ako ih mi ovdje tjeramo, prebrojavamo, govorimo im da nisu dobrodošli, prije svega ako im uvodimo vize i na taj način nedobronamjerno dočekujemo ljude iz tog dijela svijeta.”
Da li se dešava turistički bum ili je u pitanju dio projekta naseljavanja? Orijentalista prof. dr Esad Duraković kaže da nema nikakve sumnje da je riječ o projektu.
“Ovdje je problem što naši političari ne kažu da se ne može prodavati tlo pod nogama. Tu se pere novac, radi se putem fiktivnih firmi, tu ima puno kriminala i što je najvažnije ne radi se na osnovu reciprociteta.”
Prodajom hiljada hektara zemljišta u Federaciji BiH Arapima, ko zna kakvi još remetilački faktori sa njima dolaze, upozoravaju stručnjaci, a javnosti se “prodaje priča” da su to investicije.
