Povodom stava Džonatana Mura da su Bošnjaci u Republici Srpskoj diskriminisani zbog toga što u Ustavu srpske umjesto “bosanski”, piše “jezik bošnjačkog naroda”, te izjave da svaki narod na svijetu ima pravo da jezik nazove kako hoće, reagovala je akademska zajednica u Srbiji, navodeći da Mur očigledno misli da je došao među afrička plemena. Muru savjetuju da se, kada je riječ o jeziku, bar upozna sa politikom organizacije iz koje dolazi.

Ako Džonatan Mur pokaže gdje u međunrodnom pravu piše da svako jezik koji govori može da nazove kako hoće, lingvista Miloš Kovačević kaže da bi Srpska odmah trebalo da prizna “bosanski jezik”. Muru predlaže i da se raspita o navodnom rječniku bosanskog jezika iz 18. vijeka, navodeći da je riječ o mnogo starijem dokumentu čiji pisac sam kaže da piše na srpskom a kojem su muslimani kasnije promijenili naslovnicu.

– Druga neistina je da je negdje u Fojnici pronašao Rječnik bosanskog jezika iz 18. vijeka. Očito je riječ o rječniku Muhameda Hevaija Uskufija iz 1660. koji su muslimani namijerno falsifikovali. I Ako Mur nađe da taj rječnik zaista u samom nazivu ima “bosanski”, takođe će Republika Srpska priznati “bosanski jezik” – kaže Kovačević.

Nazvati jezik bošnjačkog naroda bosanskim jednako je kao da austrijanci svoj jezik nazovu austrijski, kaže Kovačević. Pozadina stvaranja bosanskog jezika čak i nema ništa sa lingivistikom, već, kako kaže, sa politikom.

– U ime srpske filologije hajde da kažemo da su Srpska akdemija nauka i Odbor za standardizaciju izdali saopštenje o bosanskom jeziku u kojem je navedeno da je bosanski jezik politička tvorevina smišljena s ciljem da se stvori unitarna BiH u kojoj ne bi bilo ni Srba, ni srpskog jezika. Isto tako, crnogorski jezik je jezik koji niti može da postoji, niti će ikad postojati, što čak i sami Amerikanci potvrđuju – kaže Kovačević.

Muru i svima koji drže pridike, Kovačević savjetujue da, kad idući put dođu, donesu sa sobom članove zakona na koje se pozivaju.

RTRS