Od kada je američki kongresmen i nekadašnji gradonačelnik Dejtona Majkl Tarner uputio pismo državnom sekretaru SAD Reksu Tilersonu u kojem je naveo da ta zemlja treba da preuzme vodeću ulogu na Balkanu i predložio potpisivanje sporazuma “Dejton 2” – to je glavna tema u regionu.
Ideja o “Dejtonu 2” i strah da je u opasnosti mir zaključen u tom mjestu 1995, te da Amerika zbog toga mora ponovo da preuzme vođstvo u Bosni i Hercegovini, očekivano, različito se tumači.
“Dobronamjeran svet, a navedeni senator je sigurno dobronamjeran čovjek, vidi da BiH ima probleme zbog nefunkcionisanja međunarodne zajednice na način kako je to potpisano Dejtonskim mirovnim sporazumom”, smatra član Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je prije dva dana da nema potrebe za “Dejtonom 2”.
“Mi nismo za to. Mi smo za unutrašnji dogovor bez uplitanja stranaca i to smo već nekoliko puta rekli”, napominje Dodik.
Slično kao Dodik, misli hrvatski član Predsjedništva BiH.
“Mi odlučujemo o tome kakva će nam biti BiH. Budemo li se vezali za potrebe svijeta, doživjećemo sudbinu mnogih koji danas traže na različite načine svoju bezbjednost u odlukama Savjeta bezbjednosti ili Skupštine Ujedinjenih nacija”, napominje član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
“Dejton 2” je, za upućene u prilike, naučna fantastika jer da bi se promijenila dejtonska struktura BiH, neophodna je saglasnost tri naroda koja tamo žive, a nje nema.
“‘Dejton 2’ ne bi bio potreban da se primjenjivao izvorni Dejton i to je ono za šta se i Srbi i Hrvati danas zalažu i potrebno je da se postigne dogovor sa Bošnjacima da se na tome konkretno i počne raditi”, ukazuje politikolog iz Banjaluke Vojislav Savić.
Da nema američkog uticaja i da ona nije garant Dejtonskog sporazuma, za neke nema dileme, Bosna se nikada ne bi održala. Podsjećanje i da je Beograd garant Dejtonskog sporazuma.
“Pretpostavljam da bi Beograd imao isti odgovor kao i Zagreb, možemo jedino da se dogovaramo o nekom mirnom razlazu, a ne da lomimo ruke RS ili hrvatskoj zajednici u Bosni da pristane na manja prava kako bi se održala tobož građanska Bosna”, navodi novinarka Ljiljana Smajlović.
Pismo američkog kongresmena, smatra, ne treba čitati kao zvaničnu poruku.
“Ne mogu da zamislim kakvu bi računicu imao Reks Tilerson, koji ne zna čime bi se prije bavio i kako da pridobije svog predsjednika za ideje koje ima i projekte koji su važni, da kaže ‘hajde ona Bosna, što računamo da nam je uspjeh, što imamo mit o tome da smo tamo bili jako uspješni, ajde da sve to ponovo otvorimo’”, dodaje Smajlovićeva.
Potpisivanje tzv. “Dejtona 2” Tilersonu je predložio kongresmen Majkl Tarner, gradonačelnik Dejtona u vrijeme parafiranja izvornog mirovnog sporazuma. U njemu je naveo da je sada ključni period za region i da je budućnost BiH ključna ne samo za Balkan već i za Evroaziju.
