Od – još je rano, ima vremena do maja, o tome će odlučivati organi stranke, kandidate će dogovoriti koalcioni partneri, pa do – spreman sam da budem kandidat ako me stranka podrži, kalkulišu lideri stranaka i njihovi saradnici iz vrha, već nekoliko mjeseci, za vodeće funkcije u državi i entitetima na predstojećim izborima.
Nekim imenima i funkcijama već se uveliko licitira u stranačkim redovima i medijima, za neka se zna da se ne mogu kandidovati za jednu od dvije funkcije, a neka će biti iznenađenje, ako su u politici iznenađenja moguća. Kandidatura Milorada Dodika za Predsjedništvo nije iznenađenje, ali to ne znači da ih neće biti.
Da je Darko Matijašević, ispred Koalcije Srpski naprednjaci, prije nekoliko sedmica prvi probio led i objavio kandidaturu za Srpskog člana predsjendištava, malo ko se sjeća. Zato je kao bomba odjeknula izajva Milorada Dodika, predsjednik SNSD-a da će biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva. Do prije nekoliko sedmica bilo je rano, pa je čekao blagoslov stranke. Prije nekoliko večeri u po Sarajeva rekao je kako će ako postane sprski član Predsjedništva sjednicama prisustvovati, ali iz Istočnog Sarajeva-video linkom, jer se tamo ne osjeća bezbjedno.A to je izjavio baš u Sarajevu. Sinoć u Beogradu je prelomio. Da li baš slučajno u Beogradu, nekom drugom prilikom.
“Mislim da je ova situacija malo čistija sa ovom jasnjom kandidaturom Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH. Naravno da je situacija još uvijek vrlo nečista. Ona je nečista iz prostog razloga što postoje određena razmimoilaženja unutar stranaka koje trenutno čine vladajuću koalciju u RS”, rekla je Tanja Topić, politički analitičar.
“Ja sam pisala prije šest, sedam mjeseci da je Dodiku jedina šansa da sebe sačuva da se kandiduje za Predsjedništvo BiH i baš me je zanimalo kako će pomiriti taj svoj odnos prema BiH sa svojom kandidaturom. Evo smislio je neku skajp djelatnost. To je zapravo dio predizbornog cirkusa o kojem on priča. Vdijeli ste da gospodin Bosić tvrdi da je to njegova priprema da se dodvori SAD-u. Ja sam uvjerena da će biti tih velikih eskapda još i kod ostalih stranaka i kod ostalih kandidata”, izjavilja je Vildana Selimbegović, glavni i odgovorni urednik “Oslobođenja”.
To je bio lakši dio posla za SNSD, ali tako jednostavno neće biti doći do imena kandidata za predsjednika RS, smatraju analitičari, jer je trenutno teško reći ko ima najveću snagu i domet i na koga bi stranka mogla računati. Tu su i koalicioni partneri. Socijalisti onako uvijek mudro ćute, ovaj put priželjkujući premijersku poziciju. DNS čiji se lider Marko Pavić nije decidno izjasnio kako će se odnositi prema kojem Dodikovom potezu. Poznajući ga, istrgovaće nešto.
“DNS u konačnici može istrgovati neko važno mjesto da bi ustupio obe najvažnije funkcije, predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH da bi jednostavno odustao od onog na čemu se insistira. To vam je klaična politička trgovina, pozicioniranje gdje svaka politička stranaka nastoji zauzeti što bolju startnu poziciju čak i prije nego što se izbori raspišu”, rekla je Topićeva.
Sa druge strane, opozicija u Srpskoj najavila je da bi do polovine ovog mejseca trebala da iskristališe imena svojih kandidata i izađe u javnost. Oni su suviše rano u igru ubacili nekoliko imena pa sad nije jasno koga će predložiti SZP, koga koja stranka Savezu i ostalo. Samo je NDP otvoreno rekao kako neće imati kandidate za najvažnije funkcije ali će podržati koalicione. Iz SDS-a je zasad zvanično to da im treba vremena do kraja mjeseca da sve preciziraju. Što se PDP-a tiče, oni koji poznaju Mladena Ivanića uvjereni su da je on precizno odlučio šta će, ali mudro ćuti i čeka rasplet.
“Mislim da, ako ostane ova najava koju je izreako Milorad Dodik, da ide za člana Predsjedništva BiH, da će to uticati i na određivanje kandidata iz ovog drugog bloka. Isto tako smo vidjeli i brojne spekualcije, pa se u nekim varijantama ispostavlja kao moguća opcija da bi SDS čak dao dva kandidata za obe ove pozicije što naravno dovodi u jednu rekla bih unutrašnju napetost u samom SZP. Kako sada stvari stoje ipak je za očekivati da SZP ide sa zajedničkim kandidatima na ove dvije funkcije, jer sve ostalo bi bila disperzija glasova”, rekla je Topićeva.
U Federaciji stranačka kombiantorika tek bi mogla da zakomplikuje situaciju po pitanju kandidata za članove Predsjedništva BiH. Demokratska fronta prva je zvanično prelomila, njihov kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva je Željko Komšić, lider te stranke. Većina ostalih stranaka brani se parolom da “organi stranke još nisu prelomili”. U HDZ-u kažu da još ne znaju da li će to biti Dragan Čović. U SDA-a, nezvanično, čak su tri imena u igri, Sebija Izetbegović- supruga lidera Bakira Izetbegovića, Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, a kao novi kandidat je Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH. U SDP-u se spominju dva imena Nermin Nikšić, lider stranke i Denis Bećirović, poslanik. Stari politički vuk Fahrudin Radončić, takođe, je jedan od favorita za Predsjedništvo BiH.
“Njihova tajanstvenost bi trebala da bud eglavni adut u predizbornoj trci”, smatra Selimbegovićeva.
“Situacija je dosta nejasna, ne zna se ko bi i na koji način mogao da bude kandidovan, ali prije toga je potrebno riješiti bezbroj unutrašnjih problema koji se dešavaju i turbulenicja koje se dešavaju unutar svake od ovih političkih partija. Mislim da se sada najviše vode borbe unutar svake političke partije ponaosob, među političkim saveznicima jedne političke opcije ko bi mogao isplivati i stati na čelo partijske kolone”, kaže Topićeva.
Interesantno je što se, kako sada stvari stoje, više bore unutar dva tabora za pozicije, nego što se bore jedni protiv drugih. Borbe će tek biti kad je u pitanju kandidatura za predsjednika. Za sada je poznato ime Nikole Poplašena. Danas se iz Srebrenice javio Ćamil Duraković. Bivši načelnik opštine Srebrenica potvrdio je da će biti nezavisni kandidat. Za prosječnog birača, na prvu, previše imena, znanih i neznanih, stranaka, političkih saveza, boja stranačkih zastava, zar ne? Ali, tek smo počeli. Do izbora je osam mjeseci, tek ćete slušati imena novih igrača koji će istrčavati u političku arenu i vraćati se na klupu i tako do zvaničnog objavljivanja kandidatura u maju. A ni tada ne mora da znači da je sve zapečaćeno. Izborna je godina.
