Zdrava jetra je jedini organ u tijelu odraslog čovjeka koji se može, ukoliko je isječen na samo dio svoje početne veličine, nevjerovatnom brzinom regenerirati i funkcionirati kao nov.

Jetra je u našem organizmu zadužena za više od 300 aktivnosti uključujući sistematsko pretvaranje hrane koju jedemo u iskoristive gradivne blokove za naše ćelije; neutraliziranje mnogih potencijalno štetnih supstanci koje pojedemo; generiranje farmakopeje hormona, enzima i imunskih molekula; kontrolu hemije krvi… I to je samo dio posla.

Zapanjeni istraživači

– Imamo mehaničke ventilatore za disanje ukoliko vam pluća otkažu, aparate za dijalizu ako otkažu bubrezi, srce je praktično pumpa, tako da imamo i vještačko srce, kaže dr. Ana Lok, predsjednica američkog Udruženja za proučavanje bolesti jetre.

– Ali ako otkaže jetra, nema aparata koji bi mogao zamijeniti sve funkcije koje ona obavlja. Najbolje čemu se može nadati je transplantacija – kaže ona, a prenosi The New York Times International Report.

U jednoj nedavnoj studiji istraživači su ostali zapanjeni otkrićem da jetra raste i skuplja se i do 40 posto svako 24 sata, a da se organi oko nje jedva maknu.

Naučnici su također otkrili da hepatociti, metaboličke ćelije koje čine 80 procenata jetre, posjeduju neke osobine koje nemaju nijedne druge normalne ćelije u tijelu.

Na primjer, dok većina ćelija ima dva para hromozoma – genetskih instrukcija kako bi se ćelija trebala ponašati – hepatociti mogu raditi i sa po osam parova hromozoma, a da se ne preklope ili postanu kancerogeni.

Takav hromozomski višak je, kako kaže dr. Markus Gromp koji se bavi proučavanjem ovog fenomena na Univerzitetu za zdravlje i nauku u Oregonu, “superjedinstven” i, sva je prilika, u velikoj mjeri zaslužan za regenerativnu moć jetre.

Dva dotoka krvi

Jetra je naš najveći unutrašnji organ, teška je jedan i po kilogram i dugačka 15 centimetara, i uvijek je puna krvi, sadržeći u sebi 13 procenata tjelesnih zaliha ove dragocjene tekućine.

Većina organa ima samo jedan izvor dotoka krvi. Jetra ima dva: hepatičnu arteriju koja prenosi oksigeniranu krv iz srca, i portnu venu koja prikuplja krv iz slezene, želuca, tankog i debelog crijeva, žučne kesice i pankreasa i dovodi je u jetru.

Krv koja dolazi preko portne vene u jetru donosi resorbirane nutritivne ali i toksične materijale iz cijelog crijevnog područja.

– Sve što stavite u usta mora proći kroz jetru prije nego što učini bilo šta korisno po vaše tijelo, kaže doktorka Lok.

Jetra prati i energetske potrebe tijela te, kada je potrebno, oslobađa glukozu iz uskladištenog glikogena, uz vitamine, minerale, lipide, aminokiseline i mnoštvo drugih mikronutrijenata koji su tijelu neophodni.

Novo istraživanje ukazuje na to da jetra ima proaktivnu ulogu u reguliranju apetita i izboru hrane.

Metju Gilum sa Univerziteta u Kopenhagenu sa svojim kolegama otkrio je da jetra nakon izlaganja pićima sa visokim procentom šećera, u težnji da potisne želju organizma za šećerom, oslobađa hormon pod nazivom fibroblast faktor rasta 21, ili FGF21.

Ž4 = Put ka novim terapijama

Taj napor ne završi se uvijek uspješno. Iz razloga koji još uvijek nisu razjašnjeni, ovaj hormon se javlja u nekoliko varijanti, a istraživači su ustanovili da su ljudi sa mutantnom verzijom FGF21 doživotno pasionirani ljubitelji slatkiša.

Naučnici se nadaju da će novi uvid u način na koji se jetra razvija i njene performanse iznjedriti nove terapije za više od 100 poremećaja koji pogađaju taj organ, a od kojih su mnogi u porastu širom svijeta, tik uz sve više stope oboljelosti od gojaznosti i dijabetesa.

– To je smiješna stvar, kaže Valeri Guon-Evans, specijalista za jetru iz Njujorka. – Jetra nije pretjerano seksi organ. Ne čini se mnogo važnom. Izgleda kao veliki mjehur. Ali je od vitalnog značaja, kontrolni toranj za čitavo tijelo.

Malo historije

1. Za Mesopotamce jetra je bila glavni tjelesni organ, mjesto ljudske duše i osjećanja.

2. Drevni Grci povezivali su jetru sa zadovoljstvom.

3. Elizabetanci su o kraljici govorili ne kao o glavi države, već jetri…

4. Stari narodi, a možda i mi danas, potcjenjujemo obim i kompleksnost ovog organa.

Avaz