OHR i međunarodna zajednica su prevarili SNSD i druge kada su obećali da će nametnute odluke visokih predstavnika biti moguće naknadno izmijeniti, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS.

“Bili smo naivni. Veličinu prevare nismo vidjeli u tom momentu. Izigrali su nas i više to nećemo dozvoliti”, istakla je ona.

Odgovarajući na pitanje hoće li biti referenduma o nezavisnosti RS u skladu s programskim ciljevima SNSD-a do kraja 2018, rekla je da se bira tajming kada da se to pitanje delegira institucijama.

“Kada se to bude desilo, mogu da vam kažem da će tu biti i još nekih političkih ciljeva. Ali, o tom – potom”, kaže Cvijanovićeva, koja je i visoka funkcionerka SNSD-a.

Kako ste zadovoljni evropskim putem? Meni se čini da mi sami ne pokazujemo neki veliki entuzijazam. Kako se to Vama čini?

CVIJANOVIĆ: Definitivno ne postoji veliki entuzijazam ni kad je u pitanju Evropa ni kad smo u pitanju mi. Evropa je danas opterećena nekim problemima kojih ranije nije bilo. EU je danas osjetila da neko iz nje i izlazi, a ne samo da ulazi, i ma kako se oni trudili da to možda malo minimiziraju, to je ipak ogromna stvar. S druge strane, EU jeste naše političko i strateško opredjeljenje, međutim, u ovoj državi je mnogo godina bilo nemoguće ostvariti bilo kakav napredak jer smo se mi hvatali za vratove šta je čija nadležnost. Stvari su se donekle popravile kad je usvojen mehanizam koordinacije, iako smo, iskreno, to mogli uraditi i mnogo ranije.

Meni se čini da je EU nama potrebnija nego mi njoj i zato ne mislite li da bismo mi sami morali da se ipak malo više potrudimo?

CVIJANOVIĆ: Jeste, ali teško se malo više potruditi ako mi unutar ove zemlje nismo riješili neka bazična pitanja. Dakle, nije stvar da li neko nešto želi, nego poštovanje onog što kaže Ustav. Što prije pogledamo istini u oči i utvrdimo šta su čije nadležnosti, prije ćemo riješiti i ta pitanja.

Vi, dakle, mislite da je prvo trebalo da riješimo unutrašnje odnose, pa onda da pristupimo pregovorima o članstvu?

CVIJANOVIĆ: Rekla bih da je ovdje poremećen redoslijed stvari. Prvo na terenu morate imati dovoljno širok politički konsenzus među partijama, pa tek onda možete taj proces dati u vlasništvo institucijama. Umjesto toga, uvijek smo bili opterećeni unutrašnjim neredom, prije svega zato jer smo imali zahtjeve iz Sarajeva da se nešto podvede kao evropsko pitanje, zanemarujući čija je to ustavna nadležnost. Mnogo godina smo potrošili da to iskomuniciramo.

Izborna je godina, ima li šansi da se napravi neki iskorak?

CVIJANOVIĆ: U vezi s evropskim integracijama teško. To kažem s velikim žaljenjem.

Mislite li da smo pogriješili što smo uvijek u prvi plan isticali politiku, a nismo dozvolili našim biznismenima da oni kreiraju ono što im je važno?

CVIJANOVIĆ: To je u praksi jako teško zato što imamo zadati scenario koji se odnosi na politička, ustavna, bezbjednosna i slična pitanja. Ali u pravu ste da poslovna zajednica nikad nije dobila priliku da kaže šta je ono što je njima važno.

Nezadovoljni ste radom srpskih predstavnika u institucijama BiH. Zašto?

CVIJANOVIĆ: Njihovo djelovanje je bilo štetno, često vrlo nezrelo, a često vođeno totalno besmislenim porivima. Prihvatali su kadrovska rješenja na uštrb srpskih pozicija, nastojali su staviti pravosuđe BiH u funkciju svojih političkih ciljeva kako bi progonili one koje oni nisu mogli pobijediti na izborima, blatili su RS po međunarodnim forumima, uspostavljali su tijela kojima se umanjivala ustavna pozicija institucija RS, uzurpirali su naša ovlaštenja, prvobitno su usvojili mehanizam koordinacije bez konsultacija s institucijama RS, držali su pod blokadom blizu 750 miliona maraka namijenjenih građanima RS, pričali su neistine u medijima, davali lažna obećanja poljoprivrednicima i još mnogo toga čime su pokazali da su se totalno odmetnuli od RS. Procesi koji se sada dešavaju u njihovom političkom bloku su cijena koju plaćaju.

Šta će biti s radarima? Postoje ozbiljne primjedbe da je protivzakonito da privatni partner ubire ono što su javni prihodi.

CVIJANOVIĆ: Pretpostavljam da će doći do ispravke ukoliko postoji nešto nejasno. Vidjećemo prvo na koji način će se praviti raspodjela. Međutim, kao projekat, on bi svakako trebalo da bude realizovan putem javno-privatnog partnerstva. Čujem opoziciju da bi bilo bolje da smo tih 12,5 miliona obezbijedili u budžetu ili se zadužili. Ja moram reći da to nije samo 12,5 miliona. Tu ima čitav niz drugih aktivnosti, od održavanja i uređaja i mreže do otklanjanja kvarova, zapošljavanja većeg broja ljudi na tim poslovima i slično. Zaboravlja se da je osnovni cilj postići veću bezbjednost, od toga da nam manje ljudi gine na cestama, pa do povećanja opšte bezbjednosti.

Naš MUP će procjenjivati gdje su te lokacije za radare. Njihov prioritetni cilj je da doprinesu bezbjednosti, a onda će to imati efekta i na manju smrtnost, manje nesreća, porodične traume da i ne spominjemo. Mi niti smo izmislili radare ni te kamere, ni javno i privatno partnerstvo. Rekla bih da smo mi tu čak u zaostatku u odnosu na EU i SAD. Vi danas u Americi ni stadion ne možete napraviti bez javno-privatnog partnerstva.

Ko bi mogao biti kandidat vladajuće koalicije za predsjednika RS?

CVIJANOVIĆ: Onaj čije ime saopšti vladajuća koalicija.

Da li će Republika Srpska nakon oktobra imati predsjednika ili predsjednicu?

CVIJANOVIĆ: Aha, znači sad uvodimo muški i ženski rod. Lukavo pitanje. Što se tiče SNSD-a, predsjednik je jasno i glasno rekao da će SNSD imati svoje kandidate i da ćemo do rješenja doći zajedno s našim dugogodišnjim partnerima.

Hoće li RS organizovati referendum o nezavisnosti, u skladu sa stranačkom platformom Vaše partije?

CVIJANOVIĆ: Političke partije definišu svoje političke ciljeve i stavove o pojedinim pitanjima i nude za njih rješenja. Mi smo kao partija davno razumjeli da se pitanje referenduma mora urediti zakonski, ali i etablirati kao pravo u našem društvu, i to smo uspjeli. Zadovoljna sam što smo uspješno sproveli referendum o Danu Republike, iako smo bili suočeni s prijetnjama međunarodne zajednice, opstrukcijom institucija BiH, ali i podrivanjem samog tog procesa od strane opozicije, iz koje su, u dogovoru sa strancima, taj referendum zvali “Dodikovim” i pričali da je u funkciji predizborne kampanje. Neki visoki funkcioneri SDS-a su se čak i javno hvalili da nisu izašli da glasaju na referendumu. Dakle, pitanje referenduma je važno, a kad se koji organizuje, to se temelji na procjeni. A, što se tiče samog pitanja vraćanja oduzetih nadležnosti, na šta se i odnose primjedbe SNSD-a iz vašeg pitanja, obaveza svih je da insistiraju na poštivanju ustavnih ovlaštenja. To što u BiH Ustav kaže jedno, a praksa pokazuje drugo, nije baš doprinijelo njenoj efikasnosti, već, naprotiv, doprinijelo je njenoj haotičnosti.

Tamo je dat jasan rok do kraja ove godine za referendum.

CVIJANOVIĆ: Mislim da sam jasno rekla da kada političke partije neko pitanje delegiraju institucijama, tek tada nešto ide u proceduru. Kada se to bude desilo, mogu da vam kažem da će tu biti i još nekih političkih ciljeva. Ali o tom – potom.

Ruku na srce, sve stranke, pa i SNSD, su učestvovale u tom kada su se prenosile nadležnosti koje sad želite vratiti, zar ne?

CVIJANOVIĆ: Tačno, ali ću vas podsjetiti na koncept. Kada smo prihvatili dvadesetak akata u parlamentu, bio je prisutan veliki pritisak da se to uradi jer smo pokazali neke ozbiljne rezerve. Tada su nam visoki predstavnik i predstavnici međunarodne zajednice objasnili da dok su ta rješenja nametnuta, mi to prihvatimo tako kako jeste, a kada procesi postanu vlasništvo domaćih institucija, da tada možemo da mijenjamo ono što nam se ne sviđa. Moram da kažem da smo mi u tom trenutku bili vrlo naivni i zato više nikad nećemo sebi dozvoliti da nam se tako nešto ponovi.

Mislite na SNSD, da ste bili naivni?

CVIJANOVIĆ: Mislim i na SNSD i na sve druge koji su to podržali. Umjesto da ti procesi postanu domaće vlasništvo, očigledno se sve namjerno problematizuje da se nikad ne postigne saglasnost unutar BiH. Bio je to očigledno jeftin trik na koji smo svi nasjeli. Bošnjaci nikad nisu htjeli da sjednemo zajedno i da razgovaramo o tim spornim pitanjima. Sve što nam je ostalo je čitav niz nakaradnih rješenja koja nam je ostavio visoki predstavnik. Umjesto da to popravimo u interesu svih, sada su nam ta rješenja ostala i vuku nas nazad. Bili smo naivni. Veličinu prevare nismo vidjeli u tom momentu. Izigrali su nas i više to nećemo dozvoliti.

NN