Šta nam izaziva stres, koliko taj stres utiče na kvalitet života i kako njegove posljedice držati pod kontrolom
S obzirom na činjenicu da živimo u vremenu koje je samo po sebi stresno, svi smo u nekoj vrsti hroničnog stresa. Kada pomislimo na stres, prva misao je negativan aspekt, mada zaboravljamo onaj pozitivan stres, koji se dešava u uzbuđenju, u nekim značajnim životnim trenucima i koji sa sobom nosi veliko zadovoljstvo.
Akutni stres je kratkotrajan, vezan je za neku trenutnu situaciju, kao što su gužva u saobraćaju, glad ili iznenadna vijest o nečemu neprijatnom i slično. U takvim situacijama dolazi do pojačanog lučenja hormona nadbubrežnih žlijezda – kortizola i adrenalina – koji pomažu tijelu da bude spremno za eventualnu reakciju.
Fiziološki stres
Kada prođe stresna situacija lučenje ovih hormona se vraća u normalu. Međutim, ako stres traje duže onda možemo govoriti o hroničnom stresu, koji sam po sebi može biti fiziološki, emotivni i duhovni.
Fiziološki stres je povezan sa uslovima u kojima živimo. Naime, zagađena životna sredina, zagađeno zemljište, voda i zrak te pesticidi u hrani dovode do stvaranja veće količine slobodnih radikala i većih mogućnosti za oštećenja DNK lanaca i ćelija našeg organizma.
Na ovu vrstu stresa možemo utjecati tako što ćemo jesti zdraviju hranu (koliko je to moguće), piti filtriranu vodu, koristiti što manje hemikalija u domaćinstvu, biti fizički aktivni…
Metoda kojom se može provjeriti stanje naših ćelija i uz koju možemo dobiti ideju o eventualnim slabim tačkama našeg tijela je procjena oksidativnog stresa. Da bismo imali tu procjenu potrebno je napraviti niz medicinskih testova koji će pokazati koje promjene treba uvesti da bi se zdravlje očuvalo ili popravilo.
Emotivni stres
Emotivni stres se viđa u disharmoničnim odnosima u porodici, lošim odnosima na poslu ili sa određenom osobom, kada se osjećamo ljuto, tužno i potišteno. Već je odavno potvrđeno da negativne emocije, koje traju više mjeseci, prouzrokuju promjene u našem limbičkom dijelu mozga, što pokreće određene promjene u našim hormonima.
Te se promjene potom odražavaju na opštem zdravlju, imunitetu i dolazi do ispoljavanja određenih stanja kao što su hipertenzija, depresija, anksioznost, gojaznost, hronični umor, glavobolje, dijabetes itd.
Kao rješenje mogu se koristiti psihološka savjetovanja, razne tehnike samopomoći kao što su homeopatija, aromaterapija, fitoterapija, joga, Chi Gong, Tai Chi, koje će pomoći da vratimo emotivni balans.
Duhovni stres
Sve više slušamo o duhovnosti, tj. postavljaju nam se pitanja ko smo mi, zašto uopšte živimo, da li živimo svoju suštinu, zašto moramo da idemo na posao svaki dan i slično. Sve ovo može ljudima da stvara veliki stres, misleći da rade pogrešno i van svojih i tuđih očekivanja.
Tu od pomoći mogu biti duhovno-energetske tehnike, kao što su reiki, rekonekcija, Tesline metamorfoze, Theta healing i mnoge druge, koje će radom sa našom duhovnom suštinom pomoći da dođemo do svoje istine i živimo život punim plućima.
Čarobna riječ: Adaptacija
Treba shvatiti da je stres sastavni dio života, da će ga uvijek biti, ali je naš zadatak da se adaptiramo na sve što nam život donosi, da sve probleme u životu shvatimo kao izazove koji se daju da bismo bili jači i otporniji, kako ne bismo u organizmu pokretali procese koji dovode do zdravstvenih problema.
