Zahuktava se diplomatski rat Zapada i Rusije. Više od 20 zemalja protjeralo je oko 150 ruskih diplomata iz solidarnosti s Velikom Britanijom, koja Moskvu smatra odgovornom za napad nervnim agensom na bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćerku. Prvi avion s ruskim diplomatama protjeranim iz SAD sletio je danas na moskovski aerodrom.
Neko protjera jednog, neko dvoje, a niko više od četvoro ruskih diplomata, osim Britanije i SAD. Svi učestvuju u akciji, pokazuju solidarnost sa Britancima, ali niko neće da se baš potpuno okrene protiv Rusije. Nekoliko dana se čekalo na reakciju Rusa, a ona je bila prilično poslovna i bez emocija.
“Otprilike recipročan broj diplomata će morati da napusti Rusku Federaciju. To je naša odluka za sada”, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Britanska premijerka Tereza Mej već je najavila nove sankcije protiv ruskih investicija u Londonu. Spor sa Rusijom je neuvjerljivu premijerku ojačao na unutrašnjem planu koja je pod pritiskom zbog svog katastrofalnog upravljanja izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije. Prijete joj novi izbori koji bi je bez ikakve sumnje uklonili sa funkcije. S druge strane, EU je u najvećoj krizi u posljednjih nekoliko decenija. Duboke pukotine između 27 zemalja se ne mogu ignorisati. Zato je upotrijebljen oproban instrument politike moći: kada na unutrašnjepolitičkom planu ne ide, nađi sebi spoljnog neprijatelja koji će nas sve ujediniti. Rusija je uvek bila dobar neprijatelj.
“Da li je protjerivanje ruskih diplomata iz različitih zemalja akcija trenutne solidarnosti? Kada je to u ovakvoj razmjeri, naravno da nije. Mi mislimo da su zemlje koje su podlegle pritisku iz Londona napravile veliku grešku”, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Njemačka je, na primjer, potpuno podijeljena – između solidarnosti sa Velikom Britanijom i urgiranja preduzetnika koji zbog krize sa Moskvom gube milijarde. Nijemci su protjerali četvoro diplomata, pa je odmah poslije toga ministar spoljnih poslova zatražio sastanak sa predstavnicima Rusije da bi ublažili situaciju, jer malo je njih koji žele otvoreno protiv Rusije.
“Njemačkoj je u interesu da bude u dobrim odnosima s Rusijom. To je u interesu njemačkog naroda. To je u interesu i ruskog naroda. Otvoreni smo za sve vrste dijaloga”, naglašava njemački ambasador u Rusiji Rufiger Fon Frič.
Njemačka se u jednom momentu i ponudila da bude posrednik između Britanije i Rusije u istrazi oko Skripalja. Međutim, Britanija Rusima niti daje pristup informacijama, niti Skripaljevoj kćerki, čije se zdravstveno stanje poboljšalo. Za srijedu je u Hagu zakazana vanredna sjednica Organizacije za zabranu hemijskog oružja, sazvana na insistiranje Moskve. Rusko ministarstvo spoljnih poslova uputilo je Britaniji 14, a Francuskoj 10 pitanja u vezi sa trovanjem Skripalja i njegove kćerke. Pitanja se fokusiraju na uključivanje francuskih istražitelja u istragu o trovanju, a Moskva se interesuje po kom osnovu je Francuska uključena i koji nivo ekspertize ima. Između ostalog, Moskva zahtijeva od Velike Britanije i da odgovori da li se nervni agens “novičok” ikada proizvodio na teritoriji te države.
