Na Idbar brani kod Konjica održana je svjetska premijera filma “Plavo srce”. Oko 500 čuvara rijeka sa Balkana i svijeta je došlo da pogleda film koji prikazuje borbu protiv ubrzane izgradnje hidroelektrana i borbu za očuvanje prirodnih izvora pitke vode i posljednjih divljih rijeka Evrope, rijeka Balkana,
Brana Idbar brana sa svojom fantastičnom i narealnom istorijom je kao stvorena za ovakav događaj.
Nalazi se u istoimenom zabačenom selu u blizini Konjica i danas, nakon više od pola vijeka od izgradnje, privlači veliku pažnju ekologa, prolaznika, umjetnika, ali i stručnjaka, jer debata o ovoj brani ne jenjava decenijama.
U zemlji promašaja, brana Idbar nosi titulu – promašaja vijeka. Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja, kao zdanje specifično i posebno za cijeli prostor bivše Jugoslavije. Izgrađena je radi zaustavljanja nanosa riječice Bašćice, koja je bujična rijeka i koja je nanosila velike taloge u Jablaničko jezero.
Cilj graditelja je bioj da se spriječi nanos tih velikih količina taloga. Dakle, nije bio cilj proizvodnja električne energije, iako je objekat impozantan. Na kraju je uložen veliki trud i mnogo novca, ali nizašta.
Kada je brana izgrađena niko nije mogao očekivati da će rječica Baščića toliko nadoći te da će se voda akumulirati velikom brzinom dok se nije počela prelijevati, nakon čega je došlo i do pucanja brane koje je moglo imati katastrofalan ishod.
Do toga ipak nije došlo jer se sredinom brane pojavila i danas vidljiva pukotina. Nedugo nakon toga mještani su napravili još jedan prolaz kroz branu kroz koju danas vodi glavni put do sela Idbar.
Prizor je nevjerovatan: ogromna uzaludna brana, visoka više od 30 metara, okružena je šumom, a kroz nju mali prolaz i put vodi do živopisnog sela Idbara.
Mještani kažu da im je betonska neman obezbijedila put u selo, ali se svi još sjećaju da su u vrijeme njene gradnje samo “konjskim putem” iznad brane imali dodir sa civilizacijom. Bili su odsječeni. Neupućenom prolazniku rijeka Bašćica izgleda kao bezazleni potočić iz dječje slikovnice.
Mještani kažu da su jedino oni znali kako ova rječica zna biti opasna, ali im niko im nije vjerovao, niti ih je pitao za mišljenje kad je brana pravljena.
Upravo na tom mjestu, punom simbolike prikazan je u subotu naveče film o hrabrim čuvarima riejka, koji se suprotstavljaju političkim i finansijskim moćnicima, u namjeri da tzbog profita unište ove izbvore života i pitke vode.
Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija
-Film jasno prikazuje da je borba za očuvanje rijeka teška, da ponekad gubimo, ali i da ujedinjeni sve češće pobjeđujemo. Ovim filmom smo korak bliže da problematiku hidroelektrana predstavimo svjetskoj javnosti. Ohrabrujuće je što se sve više zajednica budi i glasno bori za očuvanje onog najvrijednijeg što imaju- pitkih i očuvanih rijeka – poručila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu Banjaluak, koji je bio organizator premijere.
Ovaj dokumentarni film je dio kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope i predstavlja borbu protiv hidroenergetskih projekata u Albaniji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Kreatori filma su pokrenuli i peticiju koja poziva međunarodne banke da prestanu ulagati u izgradnju hidroelektrana na Balkanu. Film je preveden na 14 jezika, a najavljeno je prikazivanje na preko 500 lokacija u svijetu.
Više od 300 hidroenergetskih projekata je planirano u Bosni i Hercegovini, na skoro svim našim rijekama. Takvi projekti donose korist samo pojedincima, dok javnost od njih ima štetu po prirodu, ljude i ekonomiju.
