Normalan život jeste kada nemaš brige šta ćeš sutra jesti, da li ćeš sutra moći izmiriti dugove koje imaš, dugove koje si uzimao da bi mogao da prehraniš sebe i svoju porodicu.
Ovako jedna šesnaestogodišnjakinja iz Vukosavlja posmatra siromaštvo. Njena vršnjakinja iz Zenice o siromaštvu zapaža “nemati razvijen vokabular i sposobnost izražavanja, tj. kada nemamo dovoljno riječi da izrazimo ono što želimo, te nam misli ostanu ograničene”.
Dvije godine mlađa djevojčica iz Vogošće siromaštvo povezuje i sa isključenošću i odbacivanjem: “Postoji i razlika kada su u pitanju siromašnija i bogatija djeca. Naprimjer, siromašnija djeca ne budu pozvana na rođendane”.
Nevladina organizacija iz Banjaluke “Zdravo da ste” istraživala je “Šta o siromaštvu misle djeca u BiH”.
–Ako bi se pokušalo u jednu rečenicu sažeti ono što su djeca rekla o siromaštvu, moglo bi se reći da za djecu siromaštvo znači nemati dovoljno sredstava za preživljavanje, nemati priliku za obrazovanje i biti odbačen od drugih ljudi – kažu u “Zdravo da ste”.
Ne postoji podatak koliko je djece u BiH u stanju socijalnih potreba, ali, po posljednjim podacima UNICEF, procjena je da je oko 170.000 djece u zemlji siromašna. Većina njih potiče iz manjinskih kategorija, kao što su Romi. Ruralno siromaštvo dvostruko je veće od siromaštva u urbanim područjima.
U Republici Srpskoj postoji gotovo 29.000 siromašne djece, čiji roditelji imaju mjesečne prihode od svega 454 konvertibilne marke.
Riječ je o podacima zvaničnih institucija, po kojima je tokom prošle godine tačno 28.767 djece koristilo pravo na dodatak koji svaki mjesec isplaćuje Javni fond za dječju zaštitu.
Država je zakonom ograničila ova prava i definisala ih materijalnim uslovima, odnosno cenzusima. Tako porodica sa dvoje djece može da prima ovaj dodatak pod uslovom da im mjesečna primanja ne prelaze 79 KM po članu (ukupno 316 KM). Tada od države dobiju svaki mjesec 35,55 KM, a što nije dovoljno za, recimo, dva pakovnja pelena.
Za porodicu za troje djece država svaki mjesec izdvaja 82,95 KM pod uslovom da im mjesečni materijalni cenzus ne prelazi 414,75 KM.
Cenzus za ostvarivanje prava za porodicu sa četvero djece su maksimalno 454,25 maraka, a mjesečni dodatak iznosi 90,85 maraka.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja porodica “4 plus” iz Banjaluke, kaže da su podaci sa terena zastrašujući i da mnogi ne mogu ni da zamisle u kakvim uslovima žive djeca.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
– Djeca kod nas imaju sva zakonska prava, ali na papiru. Međutim, dosta djece iz višečlanih porodica je gladno, nemaju šta da jedu – objašnjava Radovanović.
Čak 70 odsto roditelja sa četvero i više dece su, kako kaže, nezaposlena, nemaju nikakva primanja.
– Njihova djeca odlaze u školu gladna – kaže Radovanović i dodaje da je takvim porodicima nezamislivo da za djecu obezbjede nešto više od hrane.
-Može se govoriti o više nivoa siromaštva. Postoje djeca koja nemaju osnovna sredstva za život, postoje ona koja ne mogu, zbog nedostatka novca, ispoljiti i realizovati svoje talente, ali postoje i djeca koja se osjećaju uskraćeno jer nemaju ono što imaju njihovi vršnjaci. Zato se pri izradi strategija ne možemo osloniti samo na jednu od uobičajenih mjera siromaštva i planirati aktivnosti samo za jednu ravan siromaštva. Potrebno je angažovanje cjelokupnog društva i djelovanje u svim oblastima života – poručuju iz “Zdravo da ste”.
Šta je kvalitetan život za decu?
Po UNICEF-u, smatra se da djeca od jedne do 16 godina nemaju kvalitetan život ako su uskraćena za dvije ili više stvari sa spiska: tri obroka dnevno, najmanje jedan obrok dnevno s mesom, piletina ili riba, sveže voće i povrće svaki dan, knjige prikladne za starost djeteta i nivo znanja, izuzev školskih knjiga, oprema za slobodno vrijeme poput bicikla i rolera, redovne aktivnosti u slobodno vrijeme, kućne igračke, novac za učestvovanje u školskim izletima i događajima, mirno mjesto s dovoljno prostora i svijetla za učenje, internet veza, nova odjeća, dva para odgovorajućih cipela, mogućnost, s vremena na vrijeme, organizovanje zabave s hranom za prijatelje, te mogućnost slavljenja posebnih prilika poput rođendana.
