Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac upozorio je danas u Moskvi da Haški tribunal, te Tužilaštvo i Sud BiH kao njegove “produžene ruke”, nisu djelovali nepristrasno u procesuiranju ratnih zločina koji su se dogodili u građanskom ratu u BiH, nego u političkom interesu zapadnih sila.
Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac upozorio je danas u Moskvi da Haški tribunal, te Tužilaštvo i Sud BiH kao njegove “produžene ruke”, nisu djelovali nepristrasno u procesuiranju ratnih zločina koji su se dogodili u građanskom ratu u BiH, nego u političkom interesu zapadnih sila.
“Porodice žrtava ratnih zločina u BiH i danas trpe posljedice zbog izostanka pravde i neprocesuiranja zločinaca. Iako su zločini činjeni na svim stranama u BiH, ni Haški tribunal ni pravosudne institucije u BiH nisu radili objektivno i nepristrasno, niti su pozitivno uticali na proces pomirenja i uspostavljanja povjerenja među zaraćenim stranama u BiH”, rekao je Košarac na okruglom stolu o problemima u provođenju međunarodnog humanitarnog prava, organizovanom u Državnoj dumi Ruske Federacije u okviru Međunarodnog foruma o razvoju parlamentarizma.
Košarac je istakao da postoje brojni primjeri koji dokazuju da su i Haški tribunal, te Tužilaštvo i Sud BiH, kao nedejtonske i neustavne institucije nametnute odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice, djelovali u političkom interesu zapadnih sila.
“To, konkretno, znači da nikada nisu procesuirani najveći slučajevi ratnih zločina nad Srbima, kojima je u zapadnim političkim krugovima i medijima bila namijenjena uloga krivaca za izbijanje građanskog rata u BiH”, naglasio je Košarac, koji učestvuje u radu dvodnevnog parlamentarnog foruma u Moskvi na poziv predsjednika Državne dume Ruske Federacije Vjačeslava Volodina.
Staša Košarac (Foto: RTRS)
Prema njegovim riječima, osim u Ustavnom sudu BiH, stranci su dugi niz godina bili instalisani i u Tužilaštvo BiH, gdje su uporno odbijali da procesuiraju slučajeve kršenja humanitarnog prava u kojima su žrtve zločina bili Srbi.
“Politika nametanja krivice Srbima nastavila se kroz djelovanje visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji su, koristeći se takozvanim bonskim ovlaštenjima, smjenjivali srpske zvaničnike i na drastičan način kršili njihova prava pod izgovorom da su umiješani u zaštitu optuženih za ratne zločine”, rekao je Košarac.
On je dodao da je politika nametanja krivice, koja je za cilj imala da od Srba u BiH iznudi ozbiljne političke ustupke u pravcu promjena Dejtona i nestanka Republike Srpske, svoj vrhunac doživjela u julu 2015. godine podnošenjem britanske rezolucije o Srebrenici.
Staša Košarac (Foto: RTRS)
“Glasom pokojnog ambasadora Vitalija Čurkina i ruskim ‘NjET’ u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija spriječena je namjera zapadnih sila da slobodarski srpski narod, koji se u dva svjetska rata borio protiv njemačkih okupatora i fašizma, proglasi genocidnim. Ovo je prilika da se još jednom zahvalimo Ruskoj Federaciji i s poštovanjem pomenemo ime ambasadora Čurkina”, poručio je Košarac u govoru u Državnoj Dumi Ruske Federacije.
Prema njegovim riječima, Rusija je, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, odlično razumjela pogubnu ulogu koju po očuvanje mira, stabilnosti i razvijanja procesa pomirenja imaju ključne pravosudne institucije u BiH i onaj dio međunarodne zajednice koji ih podržava.
S tim u vezi, Košarac je podsjetio na to da je, prilikom nedavne posjete BiH i Republici Srpskoj, predsjednik Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije Valentina Matvijenko u svom govoru pred delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH jasno ukazala na potrebu što skorijeg uklanjanja Kancelarije visokog predstavnika, kao i na potrebu reformisanja institucija pravosuđa u BiH.
“Ovakav stav Ruske Federacije izazvao je loše komentare među vodećim bošnjačkim političarima i u ambasadama zapadnih zemalja u Sarajevu, ali je pozdravljen od institucija Republike Srpske, koje takođe smatraju da prisustvo visokog predstavnika međunarodne zajednice, kao i stranaca u Ustavnom sudu BiH predstavlja dokaz nesuverenosti zemlje, poniženje za građane i izabrane političare, te umanjuje šansu za postizanje kompromisa i dogovora oko ključnih političkih pitanja u BiH”, zaključio je Košarac u obraćanju učesnicima Međunarodnog foruma o razvoju parlamentarizma u Moskvi.
Dvodnevni skup više od 400 parlamentaraca u Državnoj dumi Ruske Federacije biće završen danas popodne plenarnom sjednicom o temi parlamentarizma kao instrumenta međunarodne saradnje.
