Uslovi koji omogućavaju da se na našim prostorima pravi tornado ili pijavica, danas su mnogo pogodniji nego prije 50 godina. Posljedica svega toga su klimatske promjene i povećanje temperature za jedan stepen, objašnjava za “Blic” Vladimir Đurđević, docent na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Čitav zapadni Balkan tokom vikenda je pogodilo stravično nevrijeme. Srbija je tokom vikenda za dlaku izbegla mnogo ozbiljnije nevreme koje je zahvatilo Crnu Goru i Hrvatsku. U Herceg Novom pojavila se pijavica i oštetila brojne kuće, čupala stabla i pravila haos na gradskim ulicama. Pedesetak porodica moralo je da se evakuiše iz oštećenih domova u prihvatni centar u dvorani Sportskog centra Igalo. Dva manja aviona oštećena su i na aerodromu Tivat, piše Blic.rs.
Ipak, tornado, odnosno pijavica i u Srbiji se j godina javlja sve češće. Svjedoci smo slike iz raznih krajeva zemlje, koje to i dokazuju. Tako je na primjer, tokom ljeta 2017. godine tornado više puta pustošio Srbiju. Protutnjao je beogradskim naseljem Borča, kada je za manje od pet minuta paralisao ovo naselje i glavne ulice. Čupao je i lomio drveće, izlupao par automobila, odneo veliki broj krovova. Snažan vjetar bio je poput omanjeg tornada. Nekoliko dana ranije slično nevrijeme opustošilo je poljoprivredno imanje u Moraviću, a dva mjeseca prije toga u zapadnoj Bačkoj, pijavica je nosila krovove sa kuća i vikendica, čupala iz korena stable, prevrtala prikolice…
Stručnjaci pojašnjavaju da se pojavljuju kao posljedica razlike u bliskom susretu dva pritiska, mješanja toplog i hladnog vazduha u atmosferi.
– Razlozi za ove pojave su ti što je danas temperatura toplija za jedan stepen, a da vazduh može u sebi da sadrži sedam procenata više vodene pare, koja predstavlja gorivo za sve te procese u atmosferi. Pa tako sada imamo češće i jače pojave grada, grmljavina, pa i stvaranje tornada – kaže Đurić.
Pojava tornada na Balkanu, kao i u Evropi nije intenzivna kao u Americi, ali mogu da se jave. Na primjer, objašnjava Đurić, tornado će se pre javiti u Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj, nego u Srbiji. Dešavali se kod nas i ranije, ali su se sada uslovi promijenili i možemo očekivati češću njihovu pojavu.
– To što građani Srbije imaju prilike da vide na ovom podneblju je takozvani ljevkasti oblak ili pijavica u pokušaju. Kada ovakav oblak dotakne tlo, onda postaje pijavica ili tornado. Ovakav oblak dok ne dodirne tlo ne izaziva štetu, a poslije spuštanja na tlo dolazi do štete koja zavisi od mnogih meteoroloških uslova – objašnjava on.
Đurđević kaže da se, s obzirom na klimatske promjene, očekuje da pojava pijavica u Srbiji, a i štete od njih, bude sve češće. On, međutim, napominje da će to najvjerovatnije biti tornado slabijeg intenziteta, sa oznakama S0 i S1.
Kako kaže, u našoj zemlji se svako ljeto pojavi nekoliko pijavica, najčešće u Vojvodini, jer je za njihovu pojavu potrebno da podloga bude ravna.
– Najčešće se javljaju u ljetnjim mjesecima, i to u vidu slonovske surle koja spaja tlo s podnožjem grmljavinskog oblaka. U stanju je da podiže stoku i veće predmete. Njegova jačina iznosi i do 200 kilometara na sat, obično je širine od 20 do 30 metara, a traje desetak minuta – kaže Đurđević.
Što se tiče područja bivše Jugoslavije, pijavice na moru su redovna pojava, a najpoznatiji odnosno najjači tornado bio je u Sloveniji 1986. godine. Slab tornado 2010. godine pogodio je Srbiju ipak pričinivši priličnu štetu u okolini Sombora. Pijavica je bila i u Beogradu 2005. godine, a valjevsko područje pogodila je 1992. godine. Prošle godine zabilježen je i u Pančevu, Beogradu, zapadnoj Bačkoj. Takođe su registrovane i u ravničarskom području BiH.
