U Bosni i Hercegovini hitno treba mijenjati način obuke i polaganja vozačkih ispita, te uvesti ograničenja za mlade vozače, s ciljem smanjenja broja saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.
Podsjetimo, danak brzini i neiskustvu mladog vozača prije nekoliko dana životom su platile tri djevojke starosti 17 i 18 godina, dok je su još jedna osamnaestogodišnjakinja, kao i mladić (20), koji je vozio, teško povrijeđeni. U strahovitom udaru luksuznog terenca BMW X5, koji nije bio registrovan, vozač je pri brzini većoj od 200 kilometara na sat udario u zaštitnu ogradu i metalni stub u sarajevskom mestu Butile, a prizor smrskanog automobila šokirao je cijeli region.
Nažalost, ovo je samo jedan od primjera u kojima mladi ljudi gube živote na putevima, zbog čega je, kako upozoravaju stručnjaci, 5 do 12 da se reaguje.
Zdravko Ivić, vlasnik banjalučke auto-škole „Ivić“, kaže da su mladi vozači veoma rizičnog ponašanja u saobraćaju.
– Glavni razlog je taj što obuka kod nas nije obuka već dresura po kojoj se uči samo da se položi ispit. A od ispita nikakvih rezultata jer se radi kao i prije 60 godina – je li krenuo pod ručnom, je li pravilno parkirao i slično. Nema pređenih kilometara, a bez pređenih kilometara nema ni vozača – objašnjava Ivić.
Brže u rikverc nego pod gasom
Kaže da u većini zemalja kandidati za vozački ispit moraju prvo sa instruktorom da pređu 1.000 do 1.500 kilometara, a kod nas 300 kilometara.
– Osim toga, kod nas ne postoje nikakva ograničenja u kubikaži automobila koji voze mladi vozači. Završe obuku na nekom “fijatu”, a kući ga čeka BMW X5. Pa, šta da očekujemo? Njegov auto je brži kada ide u rikverc nego ovaj “fijat” pod punim gasom. Situacija u bezbjednosti saobraćaja u cijeloj BiH ukazuje da je potrebna hitna promjena, prije svega, načina obuke i polaganja vozačkih ispita, te uvođenje ograničenja za mlade vozače – obrazlaže Ivić.
U Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS takođe potvrđuju da starosna grupa od 18 do 21 godinu nosi najveći saobraćajni rizik, a da slijedi grupa od 21 do 30 godina.
– Podaci o broju povređenih i smrtno stradalih nedvosmisleno pokazuju da je ova kategorija pod najvećim rizikom stradanja u saobraćaju. Najveći problem je nedostatak iskustva. Sporno je i to da li su, nakon obuke, mladi ljudi dovoljno pripremljeni za vožnju – kaže direktor ove agencije Milija Radović.
Prema njegovim riječima, u BiH treba menjati sistem obuke i polaganja vozačkog ispita.
– Prema saznanjima kojima raspolažemo, neki kandidati tokom cijele obuke voze eventualno do 70 kilometara na čas i ne izlaze na auto-put. Dešava se da oni polože, a da nisu ubacili ni u treću brzinu?! Iskustva u brzoj vožnji stiču sami, a povišen adrenalin i želja za dokazivanjem, u kombinaciji sa nedostatkom iskustva, dovode do nesreća. Ako je još prisutan alkohol, ne čudi što se dešava to što se dešava – kaže Radović.
Podsjeća da i EU priprema izmjene direktiva za sticanje vozačkih vozačkih dozvola, odnosno prava na upravljanje vozilom.
– To podrazumijeva da se kandidatima omogući da kroz obuku prođu sve situacije koje se mogu desiti u saobraćaju. Takođe, treba raditi što više kampanja. Sa kolegama iz Srbije došli smo do zaključka da se mladi ne plaše smrti, ali da se plaše invaliditeta. Zato nam je potrebno više kampanja sa učešćem osoba sa invaliditetom. To pokazuje najbolje rezultate – naglašava Radović.
(Tijana Grujić, Maja Bašić)