Srpska i Srbija od iduće godine imaće jedinstven plan i program nastave u školama. To je dio inicijative koju su pokrenula dva predsjednika prošle godine i za koji, uprkos reakcijama iz Sarajeva, nije prepreka Dejtonski sporazum. U Zavodu za udžbenike Srpske kažu da su do sada jedini poštovali embargo na teme iz devedesetih, te da na jesen zajedno sa Zavodom iz Srbije pišu i te lekcije.
Ratovi 90-ih, u udžbenicima Srbije, tek šturo su pomenti, a u Srpskoj još manje. Te lekcije biće uvedene i biće zajedničke.
Usaglašena će biti istorija, geografija i srpski jezik. Sadržajem, ali i ciljem – očuvanja nacionalnog jedinstva.
“Mislim da neće biti teško naći zajedničku crtu, najbitniji su ishodi, odnosno ono što želimo od đaka, da voli, da se sjeća”, kaže Zlatko Grušanović, direktor Zavoda za udžbenike Srbije.
“Da oni više uče o našem stradanju u Јasenovcu, a mi o nekim stvarima koje nisu toliko zastupljene iz tamošnjih dešavanja”, navodi Predrag Damjanović, direktor Republičkog zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
Zbog savjeta OEBSA i očekivanja da se strane usagalase, BH rata nije bilo u udžbenicima, što je u redu, jer Njemačka i Francuska ni danas ne obrađuju period od 1940. do 1945. godine, kaže istoričar Čedomir Antić, ali s obzirom da ni Bošnjaci ni Hrvati ne poštuju odluku, vrijeme je i da Srbi uvedu te lekcije. Ignorisanje pitanja jedinstva naroda je, kaže, Miloševićeva greška koja će ovim biti ispravljena.
“Kao što rade Bošnjaci, Mađari, kada Izetbegović ode u Novi Pazar, to se vidi, a navodno se zalaže za građansku državu. I to i moramo da radimo, kao što Mađari to rade sa narodom u rasijanju”, navodi Antić.
Zajedničke lekcije, neprihvatljive su za Sarajevo, a SDA smatra da specijalne i paralelne veze to ne omogućavaju.
Traže od Vučića i OHR-a da spriječe, kako kažu, udar na Dejton i obrazovni sistem BiH.
Udariti se, međutim, ne može na nešto što ne postoji, odgovaraju iz Srpske.
