LOME SE KOPLJA ZBOG KOSOVA Šta su o budućnosti srpske pokrajine rekli SVJETSKI MOĆNICI

Finalna faza pregovora Beograda i Prištine o budućnosti južne srpske pokrajine je u toku, a vodeći srpski i kosovski zvaničnici, ali i međunarodna zajednica i političari, prethodnih dana govorili su o razgraničenju Srba i kosovskih Albanaca, korekciji granica, pa i podjeli KiM.

Stavovi su različiti i neusaglašeni, što sve sugeriše da niko i dalje zapravo ne zna kako će se i kada priča o Kosovu završiti.

Ipak, karte se polako otvaraju karte i aktivnosti svih strana uključenih u dijalog usmjerene su ka traženju podrške za kompromisno rješenje kosovskog pitanja. Dva modela, moguće vrlo slična, isplivala su na površinu, a čulo se i šta nikako neće smjeti da se desi.

Šta su rekli lideri svjetskih sila, od čijeg stava umnogome zavisi budućnost Kosova, a šta predstavnici dvije strane u dijalogu?

Merkel: Nema promena granica

Jedna od najvažnijih poruka stigla je iz najmoćnije članice EU, Njemačke, i to u formi “hladnog tuša” u trenutku kada se uveliko pričalo o razgraničenju Srba i Albanaca, korekciji granica, i različitim formama podele.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je, naime, da promjene granica na Balkanu nema, a onda i nadovezala da “izgleda mora svaki put to isto da ponavalja”.

Kako je kazala, i dalje postoji “evropska perspektiva” za sve države Zapadnog Balkana.

Na ovaj način, Merkelova je praktično jasno stavila do znanja šta je stav i Njemačke, koji, doduše, nije ništa novo.

SAD: Vrijeme za kreativno rješenje

Nove su, međutim, poruke koje su stigle sa adrese Sjedninjenih američkih država. Zvanično, oni su najavili da će se o sporazumu Beograda i Prištine Vašington izjasniti kada ga bude vidio, ali poruka koja u posljednje vrijeme “provejava” je da je rješenje potrebno, i da će o njemu morati da se saglase obe strane.

Američka ambasada u Beogradu je prije nekoliko dana poručila da je vrijeme da uključeni u pregovore o konačnom statusu Kosova budu kreativni i fleksibilni, kao i da strane u pregovoru “moraju da predlože rješenje koje neće doći sa strane”.

Na pitanje “Blica”, da li je američka administracija promijenila svoj stav o konačnom rješenju statusa Kosova, u ambasadi SAD između ostalog kažu da su SAD spremne da saslušaju i pomognu uključenima u pregovore da nađu međusobno dogovoreni sporazum.

Rusija: Poštujemo odluku Srbije

S treće strane, Rusija, koja je zbog moći veta i globalne pozicije, takođe važan igrač, tradicionalno je na strani Srbije.

– Rusija se zalaže za dosljednost i suverenitet srpske teritorije, ali ćemo poštovati sve odluke koje Srbija donese u vezi sa Kosovom – rekla je prije nekoliko dana portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je kazala da Rusija poštuje međunarodno pravo i dogovore, “ali oni u jednom trenutku kao da postanu samo parče papira”.

– Zato je potrebno ostati dosljedan u stavu koji promovišete. Prije svega mislim na ruski stav po pitanju Kosova. On se nije mijenjao i ljudi u Srbiji to znaju, ne priznajemo nezavisnost Kosova – navela je ona.

Svoj stav iznijela je i Kina. Ambasador Kine u Beogradu Li Mačang rekao je da je Kosovo za Peking Srbija i da će tako ostati. Kako je kazao, Kina kao stalni član Savjeta bezbjednosti ne priznaje Kosovo.

– To znači da mi smtramo da je to Srbija. Pitanje Kosova treba rješavati na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti i u skladu sa važnim međunarodnim dokumenta. Podržavamo razgovore Beograda i Prištine, kako bi se taj problem riješio – rekao je Mančang.

Francuska: Pomoć

Eksplicitan stav Francuske kada je rješenje “kosovskog čvora” u pitanju nije u skorije vrijeme izgovoren javno, ali ono što jeste činjenica, jeste da je Francuska priznala kosovsku nezavisnost.

Takođe, Francuska je u nekoliko navrata ponovila da podržava evropski put Srbije i da će joj u tome pomagati, ali i ona, kao i većina ostalih članica EU želi rešavanje unutrašnjih pitanja, pa i kosovsko, prije priključenja Srbije Uniji.

Tači: Na Preševska dolina, Srbima ni autonomija

Većina ovih poruku, usljedila je upravo nakon pominjanja termina razgraničenje, korekcija granica i podjela, koje su sve bile dio poruka lidera u Beogradu i Prištini.

Ispostavilo se, međutim, da su to zapravo termini o kojima se puno priča, a malo govori. I dalje je nejasno šta oni zapravo znače, kada se pretoče u relnost u kojoj Srbi i Albanci žive.

Korekcija granica je, na primjer, izraz koji koristi kosovski predsjednik Hašim Tači. On, navodi da ta “korekcija” praktično predviđa “potpuno pripajanje Preševa, Medveđa i Bujanovca Kosovu”.

Istovremeno, Tači odbacuje razmenu teritorija, podjelu i autonomiju za Srbe. Povrh svega, i ne pominje drugu stranu priče, a to je pitanje sjevera Kosova, što je u javnosti protumačeno kao strategija i prećutkivanje drugog djela rješenja.

Upućeni smatraju da je riječ o maksimalističkom prijedlogu, koji prije svega služi za zauzimanje pozicije u daljem dijalogu.

Tačijev koalicioni partner i kosovski premijer Ramuš Haradinaj ovaj prijedlog za sada ne prihvata, bar ne javno. On je rekao da se protivi podjeli Kosova ili “korekciji granica” sa Srbijom.

– Granice se postavljaju ratom, samo će ih rat promijeniti. Svi Albanci bi voljeli da se Preševo pripoji Kosovu, ali znate da su granice postavljene ulaskom NATO, deset hiljada ljudi je poginulo zbog tih granica, ne možete se igrati sa granicama – naveo je Haradinaj.

Vučić: Razgraničenje sa Albancima je politika koju predstavljam

U Srbiji se najviši državni zvaničnici vrlo oprezno izjašnjavaju kako vide rješenje kosovskog problema. Ipak, nakon što je Tači objavio predlog o “korekciji granica”, svoju ideju iznio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je rekao da se zalaže za razgraničenje sa Albancima, kao i da je to politika koju on predstavlja. Vučić, međutim, nije konkretno objasnio šta “razgraničenje” podrazumijeva, jer bi, kako je rekao, “otvaranje karata ugrozilo poziciju Srbije”.

– Kada ne znamo šta kome pripada, to je uvijek izvor potencijalnih sukoba i nereda, ali vidjećemo, za tango je potrebno dvoje – naveo je predsjednik Srbije i dodao da kada bude blizu potencijalnog rješenja, jasno će ga reći građanima Srbije.

On je kratko prokomentarisao izjave Haradinaja da “nema promjena granica bez rata” i Tačijeve da će “Kosovo proširiti na Preševo”.

– Mi da ništa ne dobijamo, za Srbe nema ništa, a za njih dodatno proširenje granica? Čestitam samo naprijed. A da li će da bude… Sami znate odgovor – naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije je nešto ranije izjavio da ćemo “za 40 godina braniti Vranje, ako se ne razgraničimo sa Albancima”.

Dačić: Razgraničenje na srpsko i albansko, Srbima na jugu ZSO

Koncept “razgraničenja” prvi je zapravo izneo ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji o tome govori već godinu dana. On je predložio “trajno razgraničenje na ono što je srpsko i albansko, kao i normalizaciju odnosa dve strane”. Ni on nije rekao kako bi se “razgraničio sa Albancima”, ali se iz njegove izjave moglo zaključiti da bi snever Kosova pripao Srbiji.

– Svima je potrebno trajno rnešenje srpsko-albanskog sukoba, a do njega se može doći samo dogovorom Srba i Albanaca, gdne će svako ponešto da dobije i izgubi. Zalažem se za ideju razgraničenja na ono što je srpsko i albansko, i normalizaciju naših odnosa, Zajednicu srpskih opština za Srbe na jugu, finansijsku nadoknadu za uzurpiranu privatnu i državnu imovinu – naveo je Dačić u autorskom tekstu.

On je rekao da se zalaže i za obezbjeđenje srpske pravoslavne baštine, stvaranjem samostalnih manastirskih zajednica po uzoru na atoski model u Grčkoj.

Vulin: Razgraničenje sa velikom Albanijom

U okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu svoj predlog je iznio Aleksandar Vulin, ministar odbrane. On je prije dva mjeseca rekao da on zastupa ideju razgraničenja sa “velikom Albanijom”.

– Velika Albanija se mora zaustaviti na Kosovu. Ako se to ne uradi imaćemo destabilizaciju za koju niko neće znati gdje će se završiti. Mislim da je vrijeme da se to uradi i mislim da to svakako može da se uradi – smatra ministar odbrane.

On je rekao i da nikada ne bi mogao da napravi “takav dogovor o razgraničenju u kome bi bilo moguće da se Albanija i Kosovo poslije toga ujedine, a da Srbi ostanu razjedinjeni”.

Petrič: Kozmetička korekcija granica u okolini Bujanovca i Mitrovice

Austrijski diplomata i nekadašnji specijalni izaslanik EU za Kosovo Volfgang Petrič smatra da u rješenju kosovskog problema treba pristati i na mijenjanje granica. On ne koristi nijedan od termina u opticaju – ni podjelu ni razgraničenje, već terminologiju “administrativna kozmetička korekcija”, a pojašnjava i zašto:

– Ako do toga uopšte dođe, riječ je o manjim kozmetičkim korekcijama koje bi uticale na manji broj sela u okolini Bujanovca i Kosovske Mitrovice. To neće menjati etničku strukturu bilo koje države, te stoga neće biti mesta negativnim efektima. U pitanju je novi realizam Balkana… Stoga, podržimo dogovor na liniji Tači – Vučić – naveo je Petrič.

Bilt: Razmena teritorija je rizik po mir

Za razliku od njega, Karl Bilt, bivši premijer Švedske i visoki predstavnik za BiH, protivnik je bilo kakvih promjena postojećih granica. Novi predlozi su, po njemu, recept za “geopolitičku nestabilnost”, “otvaranje Pandorine kutije” i rizik za budućnost i mir u Bosni, Makedoniji…

–  Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija. Ideja pomirenja podjela putem razmene teritorija cirkuliše već godinama u Beogradu, ali nedavno je privukla pažnju u rukovodećim albanskim krugovima – napisao je Bilt za “Vašington post”.

On je naveo da bi podjela KiM ponovo otvorila debatu o budućnosti Bosne, i istakao da je “tu i još teže i opasnije pitanje Makedonije, u kojoj Albanci čini značajni dio populacije”, piše Blic.