Širom svijeta u pravoslavnim crkvama proslavlja se praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao molitveno sjećanje na dan kada se Isus Hristos preobrazio na gori Tavoru, čineći vidljivom svoju božansku prirodu.
Preobraženje Gospodnje kao praznik Hristove božanske svjetlosti u bogosluženju se veliča kao javljanje svjetlosti i slave Božije koje će biti udostojeni svi oni koji u ovom životu sijaju vrlinskim i bogobojažljivim životom. Od osmog vijeka ovaj praznik se proslavlja na hrišćanskom istoku. Pošto pada u Uspenskom postu u odnosu na druge dane dozvoljena je upotreba ribe u ishrani.
– Veliki gospodnji praznik koji govori o budućoj slavi koju je Hristos pokazao za preobraženje svijeta i čovjeka i slavi carstva nebeskoga gdje kaže da su njegove haljine bile bijele kao snijeg i govorahu sa njim Mojsije i Ilija upravo oni koji su svedočili o postu, ali o slavi koja čeka one koji prebivaju u postu – kaže protojerej-stavrofor Nenad Tupeša, profesor liturgike Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Svetog Vasilija Ostroškog u Foči.
Na ovaj dan u crkvama se na liturgiji blagosilja i osvećuje grožđe koje se dijeli vjernicima. U krajevima gdje nema grožđa, osveštava se drugo voće.
U narodnom kalendaru od danas je jasan prelaz iz ljetnjeg u zimski period. Preobraženje Gospodnje je krsna slava brojnih hramova, manastira i gradova kada se nakon bogosluženja organizuju akademske i narodne svečanosti.
