Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik početkom sljedeće godine trebalo bi da bude skinut sa crne liste SAD, saznaje Srpskainfo.
Kako tvrde naši odlično obaviješteni izvori, ljudi zaduženi za lobiranje i promociju interesa RS u Vašingtonu čvrsto su ubijeđeni da bi američko Ministarstvo finansija, odnosno odjeljenje OFAC (Office of Foreign Assets Control), koje djeluje pri tom ministarstvu, najkasnije do proljeća 2019. trebalo da Dodikovo ime ukloni sa spiska osoba kojim su SAD uvele finansijske sankcije.
To će, kako tvrde naši sagovornici, direktno zavisiti i od očekivanih kadrovskih promjena u Ministarstvu finansija SAD, odnosno postavljanja na ključne funkcije u tom ministarstvu ljudi koji su povezani sa srpskim lobističkim krugovima u američkoj administraciji.
– Do kraja ove godine sigurno ne treba očekivati da se nešto bitnije promijeni, tako da će predsjednik RS i dalje biti na crnoj listi OFAC. Međutim, do kraja ove godine takođe se očekuju značajne kadrovske promjene kako u OFAC, tako i u celom Ministarstvu finansija SAD. Na mjesto pomoćnika ministra finansija trebalo bi da dođe čovjek koji je povezan s lobističkim krugovima Srpske u Vašingtonu, tako da je realno očekivati da poslije njegovog imenovanja dođe i do promjene negativnog imidža koji je Dodik zaradio kod stare američke administracije – tvrde naši izvori.
Inače, zanimljivo je istaći i to da su brojni mediji, kako u BiH tako i u SAD, prethodnih dana otvoreno spekulisali o tome kako je nedavna višednevna posjeta premijerke RS Željke Cvijanović SAD prvenstveno bila motivisana time da se Dodikovo ime ukloni sa crne liste.
foto : Siniša Pašalić/RAS Srbija
S druge strane, stručnjak za međunarodne odnose i bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić za Srpskainfo kaže da predsjednik RS ne treba da gaji pretjerani optimizam u vezi toga da će eventualne promjene u Ministarstvu finansija SAD automatski da dovedu i do njegovog skidanja sa crne liste.
– Lobiranje ima veliki značaj u SAD i može mnogo toga da učini, ali ne može baš sve. Lobiranje ima svoju cijenu i što se više plaća to su i veći izgledi za uspjeh. Međutim, iz prakse i diplomatskog iskustva mogu vam reći i to da se na američke crne liste dospjeva prilično lako, ali da se iz njih jako teško izlazi – kaže Đukić.
On, između ostalog, navodi primjer sankcija koje su SAD uvele bivšem Sovjetskom Savezu 1972. godine, a koje su ukinute tek 2012, odnosno duže od dvije decenije nakon što je Sovjetski Savez prestao da postoji.
– Postoji inercija u američkoj spoljnoj politici koja se ne zaustavlja tek tako i na koju pretjerano ne utiču promjene u administraciji i Stejt departmentu. Dodik ima pravo na umjereni optimizam, ali nikako ne treba sigurno da računa na obećanja koja mu daju lobisti – savetuje Đukić.
Crna lista umrlih
Da Amerikanci ni najmanje nisu ažurni kada je u pitanju sređivanje spiskova osoba i organizacija koje se nalaze na njihovim crnim listama potvrđuje i to što se pod sankcijama i dalje nalaze čak i ljudi koji su preminuli prije više od decenije. Na crnoj listi OFAC tako se, između ostalog, i dalje nalazi bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević, koji je umro 2006. godine, kao i haški osuđenik Miroslav Deronjić koji je umro 2007. godine.
