Hrvatski sudovi rehabilitovali su nadbiskupa Alojzija Stepinca, Arsena Pozaića, Niku Ljubićem, Jurja Ostermana, Luku Aždajića i Tijasa Mortigija, urednika ustaških listova “Hrvatski narod” i “Spremnost”. U pet slučajeva Državno pravobranilaštvo nije se žalilo na sudske odluke, prenose zagrebačke “Novosti”.
Tako je ovo ljeto rehabilitovan Arsen Pozaić, ustaški doktor, koji je jedan od trojice potpisnika pisma Hitleru u kom ga 1940. godine moli da osnuje nezavisnu hrvatsku državu. On je 1945. godine osuđen na smrt vešanjem, između ostalog, za aktivno ustaštvo, pokretanje masovnog odlaska u logore, te mučenja i ubijanja stanovništva.
U slučaju Stepinca Županijski sud u Zagrebu je pre dvije godine možda srušio i rekord jer je postupak u kom je bilo oko 4.000 stranica završio i poništio presudu za samo pet radnih dana. Stepinac je osuđen na 16 godina zatvora jer je, između ostalog, bio na čelu odbora koji je obavljao prisilno pokrštavanje Srba u katoličku veru, što je prema tadašnjem jugoslovenskom zakonu smatrano za ratni zločin. Međutim, zagrebački Županijski sud smatra da “prinudno prevođenje na drugu vjeru nije taksativno propisano kao modalitet počinjenja ratnog zločina u važećem Kaznenom zakonu ili drugog dijela koje je Hrvatska dužna progonjati po pravilima međunarodnog prava”.
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić kaže za “Blic” da je u većini ovih slučajeva presuda samo poništena, ali se u javnosti stvara percepcija da su ti učesnici ratnih zločina rehabilitovani, odnosno nevini.
– To se dobro vidi u slučaju Stepinca, vi možete utvrditi da nisu poštovane sudske procedure koje danas imamo ili da je bilo političkih pritisaka, ali da nekog proglasite nevinim morali bi srušiti sve argumente, što je u njegovom slučaju nekoliko hiljada strana. Slično je sa postupkom rehabilitacije Draže Mihailovića u Srbiji, čije je suđenje, prema mišljenju stranih stručnjaka, bilo na većem nivou nego kolaboracionistima u Francuskoj, Velikoj Britaniji ili Norveškoj – rekao je Klasić.
Kako dodaje, pravnici su dokazali i niz proceduralnih grešaka u Nirnberškom procesu, ali nikom u Nemačkoj ne pada na pamet da traži poništenje presude, odnosno, to se u svijetu trenutno i isključivo radi u republikama bivše Jugoslavije, na našu sramotu.
Većinom su zahtjeve za rehabilitaciju u Hrvatskoj podnijeli nasljednici osuđenih ratnih zločinaca. Pored emotivne satisfakcije, tu je i ona materijalna, jer gotovo svi osuđenici su imali vredne nekretnine.
Hrvatski sudovi dosad su poništili presude ili rehabilitovali šest osoba osuđenih za ratne zločine počinjene za vrijeme NDH.
Do sada su županijski sudovi odbili dva zahtjeva za reviziju, eksplicitno zbog ratnih zločina. Jedan od njih je i zahtev za rehabilitaciju Vladimira Krena, komadanta vazdušnih snaga NDH, odlikovanog od Pavelića i Hitlera, koji je osuđen i streljan posle Drugog svjetskog rata.
