Brz tempo – duži život
Studije koje su sprovedene na osobama starijim od 65 godina pokazuju da prirodna potreba za brzinom prilikom hodanja znači da ćete živjeti duže, ali svakako ne možete da očekujete da ćete da produžite svoj život ako svjesno ubrzavate tempo. Ako inače imate isuviše lagan ritam kretanja, to je odraz nekih opštih zdravstvenih problema.

Hodanje na vrhovima prstiju – poteškoće

Potpuno je normalno i prirodno da mala djeca hodaju na nožnim prstima, sve dok ne nauče da hodaju ispravno. Ali ako odrastao čovjek tako hoda, to može da ukaže na problem sa Ahilovom tetivom i na niz mišićnih problema.

Neuravnotežen hod – alkoholisano stanje

Pretjerano konzumiranje alkohola može da dovede do slabosti mišića i gubitka orijentacije, a s vremenom uzrokuje neujednačen hod, čak i onda kada čovjek nije pijan.

Klatite se naprijed-nazad – povrede mozga

Ako se klatite naprijed-nazad dok hodate, a problem nije izazvan recimo alkoholom, i to se kontinuirano ponavlja, možda bi trebalo da odete na pregled glave.

Neusaglašeni pokreti – problemi sa leđima

Ako imate diskus herniju u donjem dijelu kičme, vjerovatno ćete pri hodanju, da biste izbjegli uvijanje donjeg dijela leđa, okretati grudi i ramena kako bi pratili kretanje kukova. Ruke će se sudarati s nogama dok hodate brzo, umjesto da istovremeno pomjerate suprotnu ruku i suprotnu nogu.

Povlačenje stopala – Parkinsonova bolest

Ako ste stariji od 60 godina i hodate presporo to može da bude signal da do mozga teško stiže poruka da treba da pokrenete mišiće nogu. Ako se noge vuku, hod je spor i nesiguran, koraci sitni, praćeni s malo ili nimalo pokreta ruku, držanje ukočeno i pognuto, sve to ukazuje na Parkinsonov hod.

Ukočen i nestabilan hod – Multipla skleroza

Stanje kao što je Multipla skleroza može se otkriti nespecifičnim načinima hoda. Možete da se krećete čvrstim, ukočenim i zakrivljenim koracima s prstima usmjerenim prema unutra ili češće da gubite ravnotežu. Kojlena mogu da se sudaraju dok hodate, a moguć je i gubitak osjećaja u nogama.

NN