Iako u javnosti RS i BiH postoji rašireno uvjerenje da najveći dio ljudi ulazi u politiku da bi stekao novac i privilegije, Vojin Mitrović, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prešao je obrnut put.
Njegovo ozbiljnije prisustvo na stranačkom terenu može se registrovati u periodu kada je već bio situiran čovjek, a to ističe i kao vlastitu specifičnost u domaćem političkom ambijentu:
„Dolazim u politiku iz privrede, odnosno realnog sektora, i znam šta je potrebno, uz pomoć politike, uraditi na poboljšanju privrednog ambijenta i uslova života običnog čovjeka“, ističe Mitrović.
Kada je CIK BiH objavio imovinske kartone, vi ste u javnosti označeni kao najbogatiji političar u RS, koji ima 66,6 miliona KM. Iako ste tada rekli da se dvije trećine te vrijednosti odnose na imovinu u Srbiji jedne od vaših firmi, “Šipad komerca”, koja je u postupku dokazivanja vlasništva, taj broj je i dalje u opticaju. S razlogom ili ne?
Tačno je da u imovinskom kartonu stoji da sa imovinom „Šipad komerca“ u Srbiji, koja je bila u sporu, imam 66 miliona KM. Narodna skupština je 2015. usvojila zakon da imovina privatizovanih firmi u republikama bivše Jugoslavije prelazi u nadležnost fonda za upravljanje tom imovinom, odnosno nalazi se u tom fondu u okviru IRB-a, tako da su dvije trećine prikazane vrijednosti u vlasništvu RS. Međutim, nekome je odgovaralo da prikaže taj iznos.
Imate li odgovor na često uvjerenje kod Srba – da je svako bogatstvo povezano sa mutnim radnjama?
Sva moja imovina je javna i rezultat rada mojih preduzeća u posljednjih 25 godina. Porijeklo moje imovine je javno i transparentno i sva moja imovina je prikazana u imovinskom kartonu. Nemam nikakve tajne račune u inostranstvu, jedino što imam – to su krediti.
Foto: Vojin Mitrović
Kako reagujete kada vam politički protivnici pripisuju nedosljednost i ukazuju na činjenicu da ste se nakon izbora 2014. razišli sa NDP-om i vratili u SNSD? Šta su ključni razlozi zbog kojih niste nastavili djelovanje unutar SZP-a?
Razlog mog povratka 2014. bila je prvenstveno nedosljednost tzv. SZP-a u odnosu na programske principe koji su promovisani tokom izborne kampanje. Vrhunac svega bilo je potpisivanje sporazuma sa DF-om i SDA sredinom novembra 2014. Bez obzira na kampanju koju je SZP nakon razlaza vodio protiv mene, da sam bio u pravu pokazuje i ponašanje predstavnika SZP-a u organima vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, jer zastupaju interese BiH koji su protiv interesa RS i naroda koji živi u Srpskoj. Takođe, ispravnost moje odluke potvrđuje i odlazak niza bitnih ljudi iz tzv. SZP-a u periodu od 2015. do 2017. tokom 2015, 2016. i 2017. Svi oni bili su na poslaničkim i drugim pozicijama u Narodnoj skupštini RS, Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim institucijama na bh. nivou, a na kraju su nezadovoljni napustili SZP.
Tokom 2017. pominjali ste mogućnost da, kao samostalni poslanik koji djeluje u klubu SNSD-a u NSRS, okupite posebnu poslaničku grupu. Budući da se to nije desilo, da li to znači da su prevladana različita viđenja kadrovske politike SNSD-a u Bijeljini, što je bio glavni razlog vaše najave?
Tačno je da sam 2017. zbog neslaganja sa politikom Gradskog odbora SNSD-a Bijeljina istupio iz kluba poslanika u NSRS. Da li je bilo pomaka u relacijama sa GO – to je neznatno, ali poslije razgovora sa predsjednikom Dodikom napravljeni su određeni kompromisi, prije svega zbog trenutka u kojem se sve ovo događa. Prevladali su viši interesi partije, a to su izbori 2018. godine, tako da smo ova pitanja stavili u drugi plan.
Tada ste govorili i o potrebi boljeg pozicioniranja Semberije unutar RS. Kakva je situacija u vezi s tim?
Što se tiče pozicioniranja Semberije na nivou RS, to podrazumijeva, prije svega, dobar izborni rezultat. Pobjeda kandidata za predsjednika RS Željke Cvijanović i kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kao i adekvatan broj poslanika u NSRS i Parlamentarnoj skupštini BiH, stvaraju mogućnosti za pozicioniranje Semberije na nivou vlasti u RS i BiH.
Da li su pojedina pitanja sa nivoa BiH koja se reflektuju i na bijeljinsku regiju, poput migrantske problematike, potcijenjena ili precijenjena?
Migrantska kriza, na koju konstantno upozorava predsjednik RS, nije ozbiljno shvaćena. Mislim da je ta kriza, i sada i u narednom periodu, prijetnja bezbjednosti i ekonomskoj poziciji RS i BiH u regionu.
Smatrate li dosadašnju različitu stranačku strukturu vlasti RS i Savjeta ministara BiH ozbiljnim političkim problemom za Srpsku, ako se ova situacija ponovi i u narednom periodu?
Različita stranačka struktura dva vladajuća bloka, na republičkom i bh. nivou, ne bi trebala biti politički problem, ni prepreka da imamo jedinstven politički stav, a to je – očuvanje i jačanje Republike Srpske u okviru BiH, što u prethodnom mandatu od 2014. do 2018. nije bio slučaj. Poslije 2018. godine, politika SNSD-a i koalicionih partnera, kao i ostalih predstavnika iz RS na nivou BiH, mora biti zasnovana na očuvanju i jačanju interesa RS i BiH. (A. E.)
