Profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Spasoje Tuševljak rekao je da se u BiH zarad kratkoročne političke koristi i slasti, kao u slučaju stavljanja na “crnu listu” poslanika SNSD-a u parlamentu BiH Nikole Špirića, politički neodgovorno presuđuje, sankcioniše, etiketira i “poentira” što dugoročno ima za posljedicu urušavanje povjerenja u institucije i njihov kredibilitet.
U otvorenom pismu visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku i šefu Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemarku, Tuševljak je naglasio da je riječ o ilustrativnoj dimenziji odsustva vladavine prava i upotrebi političkog uticaja s ciljem pritiska na nezavisna tijela i građane-pojedince u predizbornom periodu.
“Sve je svakako utemeljeno na ‘dojavama’ i ‘informacijama’ obavještajnih službi koje suštinski više komuniciraju i ‘rade’ sa političkim faktorima nego sa tužilaštvom i sudovima”, ocijenio je Tuševljak.
On je naveo da je problem izraženiji kad se ima u vidu činjenice da je BiH jedna od zemalja u svijetu koja je, prema mišljenjima eksperata za bezbjednost, “najpremreženija” operativnim aktivnostima stranih obavještajnih službi sa različitim geostrateškim, političkim i ekonomskim interesima.
“Te okolnosti svakako ne doprinose stabilnosti BiH ali značajno doprinose homogenizaciji biračkog tijela jer građani-birači sve manje vjeruju da strani faktori iskreno i predano ‘rade’ za njihovu dobrobit, što njihove glasove upravo ‘preusmjerava’ prema ‘proskribovanim’ političkim zvaničnicima”, rekao je Tuševljak, nekadašnji predsjedavajući Savjeta ministara.
Kada je riječ o stavljanju na “crnu listu” Nikole Špirića i članova njegove porodice, Tuševljak je rekao da mora istaći da je on od 80-tih godina do rata bio jedan od najuspješnijih i najbolje plaćenih konsultanata u BiH, te da ga je rat “zatekao” kao pristojno bogatog čovjeka.
“Da li se, kako i koliko dodatno obogatio u međuvremenu nije moje da ‘sudim’, ali o tome ne bi trebalo da sude ni politički faktori, nego nadležne institucije. Znam ga već dugo godina kao univerzitetskog profesora i politačara odanog Republici Srpskoj i srpskom narodu kao što znam i da je bio situiran i prije rata”, istakao je Tuševljak.
On je dodao da zna i da ukoliko bi “neka sila konfiskovala dio novca i imovine bogatog Špirića od toga se ne bi ‘ovajdila sirotinja raja'”.
“Ne želim da budem advokat kolegi i prijatelju, kao ni političkoj opciji kojoj pripada, ali moram istaći da do sada nije lansirana nijedna ozbiljna afera o onima koje je rat ‘zadesio’ kao ‘puku sirotinju’ a koji su danas nesrazmjerno bogatiji od i prije rata bogatog Špirića. Varaju se oni koji misle da to ne vidi i ‘sirotinja raja'”, zaključio je profesor Tuševljak u otvorenom pismu Incku i Vigemarku.
