Da li vam se dešava da i kada nemate mnogo obaveza, ipak osećate umor i pospanost? Ako je odgovor potvrdan, potrebno je da promenite ove loše navike.

Ako vas često prati osećaj nedostatka energije, umora i napora, treba da prestanete da krivite promenu vremena i ciklus, i da probate da promenite štetne navike koje doprinose ovim neprijatnim osećanjima.

Previše sedite

Prema studiji objavljenoj u časopisu Times, ljudi koji rade poslove koji zahtevaju dosta sedenja, i vežbaju barem 20 minuta 3 puta nedeljno, već nakon šest nedelja imaju osećaj viška energija i manji osećaj umora.

Pijete premalo vode

Čak i blaga dehidracija ima uticaj na telesne funkcije i stvara osećaj premora. Nedostatak vode uzrokuje smanjenje volumena krvi, pa krv postaje gušća, proces zbog koga srce kuca sporije i smanjuje se brzina kojom kiseonik dolazi do krvnih zrnaca u organizmu.

Imate nizak nivo gvožđa

Posledica manjka gvožđa u krvi je lupanje srca, nedostatak vazduha i hroničan umor. Anemija se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a uzrok je premali unos gvožđa u ishrani. To naročito dolazi do izražaja u vrućim mesecima. Zeleno lisnato povrće, meso i jaja su odličan prirodan način da se nadoknadi manjak gvožđa.

Perfekcionista ste

Zbog osećanja želje da se dostigne savršenstvo u svim aspektima života, ljudi osećaju stalan pritisak da zadovolje svoja i tuđa očekivanja, rade teže i duže nego što je potrebno, a najčešće za to nisu nagrađeni. Rezultat toga je osećaj frustracije, ali i hroničnog umora.

Ne doručkujete

Ne kaže se bez razloga da je doručak najvažniji obrok, jer upravo on daje energiju za pokretanje metabolizma. Brojne studije pokazuju da su ljudi koji ne doručkuju skloniji hroničnom umoru. Idealan početak dana bi podrazumevao doručak sa žitaricama i svežim voćem.

Hipohondar ste

Ako ste tip koji od “muve pravi slona”, ne treba da vas čudi ako imate čest osećaj umora. Hipohondri stalno troše rezerve energije nepotrebnim uzrujavanjem, a hormon stresa kortizol ih istovremeno drži i budnima i umornima. Odlazak u prirodu, stvaranje rutine odlaska u krevet na vreme i praktikovanje vežbi koje uključuju meditaciju smanji će osećaj umora.

Provodite previše vremena gledajući u ekran

Svetla pametnih telefona i rečunara ometaju bioritam organizma koji određuje najbolje vreme za spavanje i ustajanje. Stručnjaci tvrde kako je sve češće korišćenje tehnologije značajno doprinelo rastu ljudi koji pate od nesanice, ali i sindroma hroničnog umora.

Jedete visokokaloričnu hranu

Namirnice pune šećera, soli i masnoća koje nemaju veliku nutritivnu vrednost u najveći neprijatelj energije. Naime, oni naglo podignu nivo šećera u krvi, koji zatim jednako naglo padne i za sobom ostavlja osećaj pospanosti. Žitarice i proteini su najbolje namirnice za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi.

Sami sebi ste na zadnjem mestu

Ljudi koji su skloni da često ugađaju drugima zanemaruju svoje potrebe i troše veliku količinu energije. Tokom vremena postaju ogorčeni i ljuti, ali teško izlaze iz začaranog kruga udovoljavanja drugim ljudima. Zbog toga na sebe preuzimaju većinu prijateljskih, poslovnih i porodičnih obaveza, a kada napokon dođe vreme za odmor, od opterećenja ne mogu da zaspu.

Neuredni ste

Neuredno radno okruženje, kao i razbacane stvari po kući jesu čest okidač osećaja umora. Oni ograničavaju fokusiranost i sposobnost mozga da prima nove informacije, a istovremeno demotiviše.

Pijete previše kafe, u pogrešno vreme

Iako kafein razbuđuje, više od tri šolje kafe dnevno umoriće vas više nego da ih niste ni pili. Kofein blokira adenozin, nusprodukt aktivnih krvnih zrnaca koji stvaraju osećaj pospanosti. Ispijanje kafe šest sati pre odlaska u krevet može da umanji kvalitet sna, i da poveća šanse da se probudite umorni.

Pijete alkohol pre spavanja

Iako vam jedna čaša vina, piva ili drugog omiljenog alkoholnog napitka mogu pomoći da lakše zaspite, oni umanjuju kvalitet sna. Duboke faze REM sna su kraće, a upravo su one ključne za uvećan osećaj energije i odmora.

Nemate pravilan ritam spavanja

Ako jedva čekate subotu i nedelju kako biste se zabavili s prijateljima i članovima porodice, i generalno vikendom ostajete duže budni, nemojte da očekujete da ćete u ponedeljak biti odmorni. Nije važno čak ni ako ostajete duže spavate, jer je ljudskom mozgu potrebna rutina u spavanju – kao što je odlazak u krevet i buđenje u otprilike isto vreme.

Izvor: kurir.rs24sata.hr