Banjaluku će danas posjetiti jedan od najznačajnijih svjetskih diplomata, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Dolazak Lavrova predstavlja nastavak diplomatske podrške Moskve Republici Srpskoj, ali i Dejtonskom sporazumu, smatraju stručnjaci za međunarodne odnose.

Lavrov je u ponedjeljak trebalo da prisustvuje osveštenju temelja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci, ali je posjetu BiH i Republici Srpskoj pomjerio za petak.

– U ovom trenutku najznačajnija diplomatska podrška Republici Srpskoj dolazi iz Moskve. Dolazak ruskog šefa diplomatije predstavlja direktan pokazatelj da se ta podrška nastavlja i da gospodin Lavrov podržava ovakvo stanje u BiH, gdje Republika Srpska ima sve samostalniju ulogu. S druge strane, to je pokazatelj svima onima koji u BiH spekulišu da li je ta podrška i dalje snažna. Da, ona je u ovom trenutku na istim pozicijama na kojima je bila i ranije. To je i odgovorno s ruske strane, jer je Rusija jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma – kaže za Srpskainfo Željko Budimir, magistar međunarodnih odnosa.

Prema njegovim riječima, Rusija je do sada najozbiljnije i najdosljednije podržavala Dejtonski mirovni sporazum, samim tim i ustavno uređenje BiH.

– Vidite da je djelovanje ruske Ambasade u BiH uzdržano, sa dosta diplomatskog takta, čak i kada je njihovim državljanima zabranjivan ulazak u BiH. Za Rusiju se definitivno ne može reći da je bila faktor nestabilnosti. Takođe, ne treba zaboraviti ni rusku humanitarnu pomoć prije nekoliko godina za vrijeme poplava – podsjeća Budimir.

On kaže da kod određenih političkih aktera u FBiH neće izostati negativni komentari posjete, ali smatra da oni ipak neće imati toliko negativan odjek kao što bi imali samo prije nekoliko godina, a razlog je diplomatska osovina Moskva-Ankara, koja je sve izraženija u svjetskoj politici.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja smatra da Lavrov u Banjaluci može samo da kaže ono što je službeni stav Rusije, a to je podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu.

– Na kraju krajeva, Rusija je učestvovala u njegovom donošenju, tako da nema nikakvog razloga da bude suprotno. Da li posjeta Lavrova donosi prednost nekoj strani? Ne donosi. Drugo, njegova posjeta i saradnja sa Republikom Srpskom je u skladu sa članom tri Dejtonskog ustava, osim ako se ne misli da za tako nešto treba tražiti saglasnost institucija BiH. Ali, kada bi se Parlamentarna skupšina BiH pitala, ne bi Lavrov nikada došao – kaže Šolaja.

Govoreći o posjeti Lavrova iz ugla Rusije, Šolaja naglašava da je legitimno pravo svake države da širi svoje interese tamo gdje smatra da treba, u skladu sa međunarodnim pravom.

– Ovdje nema ništa izvan toga. Mislim da posjeta Lavrova najviše doprinosi percepiji Republike Srpske u okvirima BiH i u regionalnim dimenzijama – zaključio je Šolaja.

Podsjećamo, zahvaljujući vetu ruskog ambasadora Vitalija Čurkina u Savjetu bezbjednosti UN, spriječeno je usvajanje britanskog prijedloga rezolucije o Srebrenici.

Prethodno je šef ruske diplomatije, u junu 2015. godine, nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, rekao da je ova rezolucija apsolutno antisrpska.

Sastanak Dodika i Lavrova u Sankt Peterburgu (Foto: RTRS)

Sastanak Dodika i Lavrova u Sankt Peterburgu (Foto: RTRS)

Lavrov je u filmu Sergeja Briljeva o nekadašnjem stalnom predstavniku Rusije u UN Vitaliju Čurkinu rekao je da je Čurkin dao ogroman doprinos u obezbjeđivanju prava Republike Srpske, gdje mu je čak poklonjeno i parče zemlje.

Sputnjik je napravio listu pet razloga zašto u svijetu doživljavaju Sergeja Lavrova kao vrhunskog vladinog zvaničnika

1. Čuva leđa u teškim trenucima

Lavrov je postao stalni predstavnik u Ujedinjenim nacijama 1994. godine kad je Rusija prolazila kroz tešku ekonomsku i političku krizu, a njen uticaj na međunarodnom planu bio na najnižem nivou. Međutim, vrijeme provedeno u Ujedinjenim nacijama iskoristio je mudro, učeći o svim međunarodnim pitanjima. Drugi zvaničnici su komentarisali da je izgledao kao da je prolazio kroz ubrzani kurs međunarodnih odnosa.

Dok je bio ruski predstavnik u UN, Lavrov je bio nešto drugačiji od ostalih delegata jer je bio nezavisniji od direktiva svoje Vlade. Ovo je bila uspješna strategija za Lavrova, a zahvaljujući njemu UN su 2003. usvojile rekordan broj inicijativa pogodnih za Rusiju.

2. Može da razgovara sa svakim

Lavrov je proveo četiri godine u Šri Lanki i 17 godina u SAD, radeći u Ujedinjenim nacijama. Tokom vremena provedenog u inostranstvu, Lavrov je bio u prilici da se upozna sa mnogim kulturama i liderima. Tokom prvog skandala sa objavljivanjem karikatura proroka Muhameda 2006. godine, Lavrov je sa španskim ministrom spoljnih poslova napisao članak u kome se poziva da se “alijansa civilizacija” suprotstavi narativu “sukoba civilizacija”.

Iste godine napisao je članak “Rusija u globalnoj politici” koji se smatra temeljom moderne ruske spoljne politike, u kome kaže da Rusija neće stati ni na jednu stranu u “sukobu civilizacija” i da se neće svađati sa muslimanskim svijetom. U istom tekstu napisao je da je Rusija protiv “transformacije diplomatije” od obojenih revolucija do izgradnji države u iračkom stilu.

3. Ostaće prijatelj bez obzira na teška politička pitanja

Kaže se da prijatelji ostaju prijatelji ako ne razgovaraju o nekim pitanjima poput religije i politike. Međutim, Lavrov vodi računa da ostane prijatelj čak iako se na putu prijateljstva ispreči politika. Na fotografiji iz januara 2013. godine tokom protesta “Majdan” u Ukrajini, koji je poslije mjesec dana doveo do puča, Lavrov pozira sa portparolkom Stejt departmenta Džejn Psaki, koja nosi roze “ušanku” (šubaru sa prijeklopima za uši) sa sovjetskim oznakama.

Ovo nije prvi put da je Lavrov međunarodna pitanja prenosio na lični nivo. Kad je 2005. američka državna sekretarka Kondoliza Rajs izjavila da u Rusiji nema slobode štampe, Lavrov je sastavio zbirku članaka i informativnih blokova iz elektronskih medija i poslao ih Rajsovoj diplomatskom poštom.

4. Kad zagusti, postaje čvršći

Lavrov je imao teške razgovore u posljednjih nekoliko godina, od odvraćanja SAD da napadnu snage sirijske vlade u posljednjem trenutku, do mirovnih pregovora u Gruziji, Ukrajini, Sjevernoj Koreji i Iranu, između ostalih. I pored svega, on pouzdano radi čak i kad međunarodni partneri zahtijevaju nemoguće.

U 2009. godini, Lavrov je riješio napet spor u Cirihu tokom razgovora o tursko-jermenskoj granici koji su prijetili da propadnu jer su obje strane htjele da izađu sa žestokim izjavama prije ceremonije potpisivanja.

Lavrov i druge diplomate čekale su u susjednoj prostoriji dok je američka državna sekretarka Hilari Klinton pokušavala da nagovori obje strane da počnu razgovarati prije 20 časova. Lavrov je, umoran od čekanja, ušao u glavnu prostoriju i dao cedulju ministru spoljnih poslova Јermenije Eduardu Nalbaldijan,u na kojoj je pisalo: “Eduarde, slažem se. Ceremonija bez izjava”. Dva sata kasnije turski i jermenski predsjednik potpisali su sporazum u tišini.

5. Uprkos svemu, on još uvijek ima vremena da napreduje

Na konferenciji ASEAN, gdje su skečevi tradicija, Lavrov je je zvijezda. Godine 2005. obukao se kao džedaj, sve sa svjetlosnom sabljom, i tako je razgovarao sa svojim zamjenikom u organizaciji ASEAN država, nazivajući je najmoćnijom alijansom u Aziji. U drugom dijelu svog nastupa, on je pjevao “Azijska zvijezdo / Ti si najbolji prijatelj Rusije” uz melodiju rok-opere “Isus Hrist superstar”. Godine 2006. on je proveo više od pet sati snimajući pjesmu koju bi sinhronizovao tokom nastupa, u kojem obećava svu azijsku slobodnu naftu u zamjenu za prijateljstvo sa Rusijom preko SAD.

U 2007. Lavrov i njegov zamjenik, Aleksandar Losjukov razgovarali su kako da Rusija i ASEAN naprave iskreno partnerstvo kroz upotrebu nacionalnih jela i pića.

U slobodno vrijeme, Lavrov takođe piše poeziju i ide na rafting.

Izvor: RTRS, Srpskainfo, Sputnjik