BiH, iako članica globalne koalicije za borbu protiv Islamske države u prošloj godini nije usvojila nijedan značajniji zakon o borbi protiv terorizma, dok je Republika Srpska donijela novi krivični zakon koji prekršaje u vezi sa terorizom tretira po međunarodnim standardima, a pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim snagama kao krivično djelo, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
Stejt department upozorava da su izvori terorizma u BiH i dalje ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe i ocjenjuje da nije postignut veći napredak na deradikalizaciji.
“BiH je i dalje kooperativan partner u borbi protiv terorizma, ali su praznine u zakonu i blage kazne i dalje veliki izazov”, ocijenjeno je iz Stejt departmenta.
Iz Stejt departmenta ukazuju da na nivou BiH postoje zakoni koji zabranjuju pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim snagama, ali da je sankcionisanje takvih postupaka i dalje veliki izazov, jer strani teroristi često dobijaju kazne blaže od minimalnih predviđenih krivičnim zakonom BiH, što je rezultat prakse sudija da u obzir uzimaju “olakšavajuće okolnosti”.
Prema zakonu u BiH, teroristi koji su osuđeni na godinu dana ili manje, mogu da plate kaznu, umjesto da istu odsluže u pritvoru, napominje Stejt department.
U dokumentu piše da je Ministarstvo pravde prošle godine predložilo listu dopuna zakona o borbi protiv terorizma, nije bilo dovoljno volje među političarima za njihovo usvajanje i da je krajem prošle godine parlament razmatrao ukidanje opcije da se plati novčana kazna umjesto da se ona odsluži u zatvoru.
U izvještaju se navodi da postoji “neka vrsta domaće operativne koordinacije”, te da je BiH nastavila je da proširuje kapacitete za borbu protiv terorizma tokom 2017. godine, ali da međuljudska i međuagencijska neslaganja podrivaju efikasnu saradnju.
Agencija za istragu i zaštitu glavna je agencija za sprovođenje borbe protiv terorizma, ali je njena efikasnost ograničena time što samo 25 službenika radi na slučajevima terorizma.
Ministarstvo bezbjednosti BiH prošle godine je predložilo da se broj službenika poveća na oko 50, unapređenjem relevantne jedinice u odjeljenje.
Kada je riječ o bezbjednosti na granicama, Stejt department navodi da tu nije bilo većih promjena u odnosu na 2016. godinu.
“BiH je u 2017. godini nastavila sa naporima u ometanju terorističkih aktivnosti”, navodi se u izjveštaju.
U dokumentu se napominje da je 29. novembra uhapšen Emir Hodžić zbog protivzakonitog posjedovanja oruža, uključujući raketni bacač, a u junu Enes Mešić, kada je pokušao ilegalno da pređe granicu sa Srbijom, gdje je, navodno, planirao da izvrši teroristički napad.
Hodžić je ranije osuđivan na godinu dana zatvora zbog učešća u borbama na strani terorista, a Mešić je, takođe, ranije osuđen na tri godine zatvora zbog terorističkih aktivnosti, dva mjeseca prije hapšenja, ali nije zatvoren, što pokazuje još jedan problem u pravosudnom sistemu BiH, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
BiH je nastavila da u borbi protiv terorizma sarađuje sa SAD, a primjer toga je izručenje Mirsada Kandića, kojeg Stejt department naziva pomagačem Islamske države.
