Zakon o zastavi BiH, ali i onaj o zastavi Republike Srpske ne uređuje pitanje unošenja srpske trobojke u Predsjedništvo BiH, pa iz toga proističe da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno, izjavio je ombudsman za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović.
Na Međunarodni dan ljudskih prava predstavio je specijalni izvještaj o upotrebi i zaštiti zvaničnih obilježja. Tim povodom provjerili smo, da li su i u kojoj mjeri zvanična obilježja BiH poznata njenim građanima.
Kao i mnogo toga u BiH, zastava nije kreirana dogovorom, već je nametnuta, a njen je tvorac visoki predstavnik, Španac Karlos Vestendorp. Plavo-žuta zastava BiH trebalo bi da bude po volji svih njenih građana koji bi trebalo s njom i da se identifikuju.
Za razliku od Banjaluke, u Sarajevu je bh zastava praktično dekoracija, a posebno u dane koje Federacija BiH proslavlja kao državne praznike, 1. mart i 25. novembar. Zato smo pred sjedištvem zajedničkih institucija, Sarajlijama postavili isto pitanje kao i Banjalučanima.
Od svih nagađanja tačno je posljednje. Za razliku od većine svjetskih, bh zastava ima samo jedno lice, jer ne postoji pravilnik o njenom isticanju i obilježavanju.
A zloupotrebe bh zastave teško je i pobrojati. Јedna od najčešćih – pogrešno okretanje. Iako je upitanim građanima manje poznata, BiH ima i himnu – “Intermeco“.
A, takođe nametnuta, himna BiH nema tekst, što nekim od izabranih predstavnika nije smetalo da je zapjevaju.
Kakve-takve, i himna i zastava zakonom su propisane kao i njihova upotreba, ali i kazne za zloupotrebu. Nije poznato da su ikada ikom izrečene. Zato je interesantno, da pred Sudom i Tužilaštvom BiH i dalje visi naopako okrenuta zastava – inače međunarodni simbol za nevolju i poziv u pomoć.
