Sve što Milorad Dodik kao srpski član Predsjedništva BiH radi u Sarajevu ima svrhu, i on će iskoristiti priliku da proba postići ciljeve koje je davno sebi postavio, počevši od zatvaranja kancelarije visokog predstavnika i povratka izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu, smatra direktor organizacije “Nova Evropa” za procjene političkih rizika Timoti Les.
Les ističe da je veoma značajno što je Dodik član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske jer je veoma drugačiji od ostalih Srba koji su sjedili u toj stolici.
On je napomenuo da je Dodik bio vrlo eksplicitan kada je riječ o tome da neće služiti interesima BiH, već Republike Srpske, i koristi simboliku da to dokaže.
“Činjenica da želi zastavu Republike Srpske u kabinetu, da je prvo položio zakletvu u Narodnoj skupštini Srpske, javno odbijanje pisma predsjednika SAD Donalda Trampa u kojem mu čestita nacionalni dan BiH – sve to ima svrhu. Njegovi birači su Srbi, a ne drugi građani BiH”, rekao je Les za RTS.
On smatra da će Dodik iskoristiti priliku da proba postići ciljeve koje je odavno stavio pred sebe, počevši od zatvaranja kancelarije visokog predstavnika i povratka izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, koji se razlikuje od onog iz 2006. godine, koji je došao poslije perioda aktivnog intervencionizma visokog predstavnika Pedija Ešdauna.
Povodom svojih ranijih izjava da očekuje da će u Republici Srpskoj biti održan referendum o nezavisnosti, Les je rekao da se, što se toga tiče, “Dodik sada povukao zato što je naišao na veliki otpor, i to od dva najveća saveznika, Srbije i Rusije”.
“Shvatio je da je prerano i previše rizično. Više puta je u prošlosti jasno stavio do znanja da nije avanturista. I ne želi da ugrozi dobrobit Srba čiji je predstavnik. Ali, čini mi se da shvata da je vrijeme na njegovoj strani. EU je u velikim problemima i nisam uvjeren da će preživjeti sljedeću recesiju”, kaže Les.
Les, koji je bio šef biroa britanske Ambasade u Banjaluci, kaže i da je istina to što je Dodik svojevremeno rekao da su njegove ideje trezvene i da je vjerovatno nešto naučio živeći u BiH.
“Svoja mišljenja sam formirao na osnovu života tamo i mnogo sam naučio o tome šta motiviše Srbe u BiH. Prije svega, oni su izuzetno nezadovoljni situacijom u kojoj su. Duboko se protive načinu građenja nacija koje je nametnuo Zapad, i čini mi se, imaju strahove koji ih motivišu da požele da se odvoje od ostatka BiH”, navodi Les.
Kada je riječ o pitanju Kosova i Metohije, Les smatra da je opcija razgraničenje.
“Prvo pitanje koje Srbi treba sebi da postave jeste da li žele da pitanje statusa Kosmeta bude riješeno. Ako je odgovor da, onda postoje samo tri opcije. Prva je da Srbija bezuslovno prizna Kosovo, druga da se na neki način bore da promijene situaciju, što ubijeđen sam, niko ne želi. Treća opcija je da traže kompromis, koji bi bio teritorijalni. U tom smislu, opcija podjele bi ostala na stolu. Po meni, pitanje je da li će Albanci na to pristati”, rekao je Les.
Prema njegovim riječima, Albanci sada igraju grubo i, kako stvari stoje, dijalog neće biti nastavljen uskoro.
“Moglo bi da se desi da se stvar odugovlači, dok ne dođe do promjene političke konstelacije u Prištini, možda do nove vlade i novog premijera. Onda bi o tom pitanju opet moglo da se priča. Ali, teško je vidjeti da postoji način da se zaobiđe rješavanje pitanja statusa Kosmeta. To je očigledno dobro za Kosovo, oni žele da postanu član međunarodne zajednice, i zato će morati ponovo da razgovaraju sa Srbijom. A ponuda bi bila – podjela za priznanje”, navodi Les.
On je dodao da je Evropa o tom pitanju podijeljena, te da države poput Njemačke i Velike Britanije veoma snažno odbijaju podjelu, dok Francuska, Austrija i ostale pružaju podršku.
“Ali, ovo pokazuje i kako se smanjuje autoritet EU, posebno na Kosovu, koje je ponovo odbijeno kad je riječ o liberalizaciji viznog režima. Zapravo, time se šalje poruka Kosovu da ne postoji interes za integracije”, smatra Les.
U vezi sa američkom politikom na Kosovu i Metohije, Les kaže da izgleda da tamo postoje bar tri američke politike.
“Imate potpunu ravnodušnost ako govorimo o predsjedniku Trampu. Onda imate drugu liniju zvaničnika, poput Džona Boltona i Majka Pompea, koji, čini se, podržavaju ideju podjele. A onda imate politiku Stejt departmenta. To je najvidljivije u formi ambasadora ovdje, na terenu. Oni se, izgleda, po instinktu, tome protive. Rezultat je očigledan nesklad u izjavama različitih američkih zvaničnika”, ukazuje Les.
On naglašava da je očigledno da se politika SAD na Balkanu promijenila u odnosu na onu od prije 20 godina kada joj je ovaj region bio prioritet.
“Imam osjećaj da američki zvaničnici samo žele da završe ovaj posao, a ako predsjednici u Beogradu i Prištini kažu da ga mogu okončati nekim dogovorom koji bi uključio podjelu, američki zvaničnici kažu – u redu, samo to već jednom uradite”, rekao je Les.
