Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica rekao je povodom najave aktiviranja MAP-a i prijetnji “uvlačenja” BiH u NATO da je BiH u sigurnim rukama predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji ima namjeru da štiti svaki centimetar Republike Srpske i da brani principijelne odluke Srba donijete u Narodnoj skupštini Srpske o vojnoj neutralnosti.
– S tim u vezi, on će učiniti sve za jačanje srpskog entiteta. Međutim, samo postojanje BiH u velikoj mjeri zavisi od njegovih kolega u Predsjedništvu Šefika Džaferovića i Željka Komšića i njihove spremnosti za dijalog i kompromise – izjavio je Kusturica za “Rusku gazetu”.
Na pitanje šta će savjetovati srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, Kusturica je rekao da će mu savjetovati da čitavo njegovo djelovanje bude u cilju zaštite dostojanstva srpskog naroda, da ne nastoji biti isključivo istorijska ličnost, nego da sačuva pragmatizam.
– Uzgred, Milorad Dodik i jeste takav. To treba da mu pomogne da sačuva sve mehanizme vlasti i ojača ih u budućnosti radi osiguranja interesa Republike Srpske -naveo je Kusturica.
On je istakao da je Dodik napravio ispravan izbor, preferirajući razvoj partnerskih odnosa sa jedinim istorijskim saveznikom Srba – Rusijom, nego sa Zapadom.
– Ali, Srbi su ponekad, kao i mlađa braća, uvrijeđeni što nam Rusi malo pomažu, zaboravljajući da Rusija treba da zaštiti više od 60 hiljada kilometara državne granice – dodao je Kusturica.
Na pitanje šta su prepreke za proširenje sveobuhvatne saradnje između Moskve, Beograda i Banjaluke, Kusturica je rekao da mu se čini da Srbija i svi Srbi treba da shvate da problem nije u tome da neko /Rusija/ sada ne štiti njihove granice, nego to što su tokom dugog vremena imali elitu koju je korumpirao Zapad.
– Mislim da je došlo vrijeme da se Srbija odrekne Josipa Broza Tita. U tome jeste smisao. Jer je on, levitirajući između Čerčila i Staljina, izabrao ovog prvog. Jedan od razloga je to što je Tito bio član londonske masonske lože `Konkordija`. Ako pokušamo malo da ga rehabilitujemo, vidjećemo da je 1948. godine Zapad bio progresivniji od Sovjetskog saveza – kaže Kusturica.
On je istakao da se Srbija mora nedvosmisleno opredijeliti i konačno stati na stranu Evroazije, jer se tamo nalazi budućnost Evrope.
– Evropa bez Rusije će biti i stari muzej, gdje će ostati samo stari ljudi – kaže Kusturica.
Kusturica je istakao da Srbija mora da shvati da će, ako dođe do svjetskog rata, pobijediti Evroazija.
– Ne može se pobijediti Evroazija, ne može se čak i pokušati sa njom ratovati. Možete pokušati da ratujete sa Rusijom, a to znači ratovati sa Evroazijom – kaže Kusturica.
On je dodao da je danas situacija sasvim drugačija i da Rusija ima trećinu svjetskih rezervi, razvijen kapitalistički sistem, koji slijedi slične sa zapadnim pravilima, te da je danas Moskva ne samo originalni ruski grad, nego i veliki evropski centar.
Na pitanje šta Srbi očekuju od Rusije, Kusturica je rekao da se nadaju da ruski lider Vladimir Putin nikada neće dozvoliti da Kosovo bude primljeno u UN.
– To se ne smije dozvoliti, čak i ako iz Beograda u Moskvu budu stizali signali da je pronađen nekakav bilateralni dogovor. Mi praktično ne kontrolišemo veliki dio Kosova i de fakto ono je u njihovim /albanskim/ rukama, ali de jure mi ne smijemo da ih priznamo ni za sto godina, pošto su oni ukrali naše istorijsko i duhovno nasljeđe – rekao je Kusturica.
Kada je riječ o ulozi Rusije u novom svjetskom poretku, on je rekao da je Rusija ključni igrač u međunarodnoj areni i da će sve zavisiti od Rusije.
– Važno je i to da li će se u budućnosti sačuvati savez Rusije i Kine, i hoće li moći Amerikanci da unesu u njega razdor ekonomskim sankcijama. Ali, pri bilo kojem ishodu, Rusija će ostati jedan od najvažnijih faktora u svim globalnim procesima – smatra Kusturica.
Komentaršući to što se sve češće na Balkanu može čuti o nadolazećem velikom ratu, Kusturica je rekao da Zapad vodi ratove zbog resursa i plasiranja kapitala i da su ključni interesi transnacionalnih korporacija, od kojih su neke sada jače od država.
On je kao potvrdu ove teze naveo primjer situacije u Francuskoj, gdje se predsjednik Emanuel Makron nalazi pred izborom – ili da služi svom narodu ili korporacijama.
U Rusiji su, kaže Kusturica, transnaconalne korporacije prvenstveno povezane sa resursima koji se nalaze na njenoj teritoriji i njima ne treba širenje izvan granica Ruske Federacije.
– S tim u vezi, ako bi Evroazija stekla obrise od Vladivostoka do Britanije, obezbijedivši slobodan protok robe i ukidanje carina, to bi eliminisalo potrebu za daljim ratovima – smatra Kusturica.
Govoreći o svojoj trećoj knjizi “Šta mi je to trebalo”, Kusturica je rekao da je ona posebna, prije svega, što u njoj potvrđuje da se ne sprema da umre, sremeći ka životu, ili još preciznije, da je odlučio da živi do kraja svoj života.
– Uzmemo na primjer Don Kihota, koji je na kraju svog života na prevaru doveden u dom svoje sestre i tek je pred licem smrti zapitao sebe: `Što mi je sve to trebalo`, nakon čega je i umro – podsjetio je Kusturica.
On je dodao da za razliku od Don Kihota, on misli da sličan naziv nove knjige je najbolji dokaz potrebe da u njoj sabere stečeno iskustvo i znanja za pitanje koje nema odgovora.
Foto: Balazs Mohai EPA
Na pitanje da li je planirano prikazivanje u Rusiji njegovog filma “El Pepe” o bivšem urugvajskom predsjedniku i koliko su sada potrebni lideri koji su spremni da se bore za socijalnu pravdu, Kusturica je rekao da je socijalna potreba za takvim političarima i slikama o njima bezuslovno očigledna.
On je rekao da su bioskopi uništeni u svijetu zbog Holivuda, pa čak su i ruski filmovi, koji se snimljeni u saradnji sa Holivudom, gdje je napetost dovedena do krajnje tačke, a osnovni cilj njihovih autora je dobit i tržište, u većini slučajeva glupi.
– Moj film može da bude dio festivala i u Rusiji. A, da li može da privuče publiku? Naravno, ali mora da odgovara karakteru bioskopa. Kinematografija se uništava. U budućnosti će biti krajnje teško privući publiku u kina, jer je za gledaoca jeftinije da legalno dobije pravo da `skida` i gleda filmove kod kuće – kaže Kusturica.
On je dodao da se aktivno razvijaju kompanije – dobavljači striming multimedija, te da zbog toga dolazi do razočaravajućeg zaključka da će Holivud, koji je bio začetnik kinematografije, u određenom stepenu da je i uništi.
