Nada Kesić (67) iz Prijedora decenijama se bavi izradom ručnih radova, ali vjerno čuva i rukotvorine svoje majke i bake.

Za Srpskainfo priča da je među ručnim radovima koje je naslijedila, njoj najdragoceniji peškir koji je vezla njena baka.

– Prvo ga je moja majka naslijedila, a sada je kod mene. I rado ga nosim na sve manifestacije koje su posvećene ručnim radovima i sa ponosom pokazujem ljudima kako se nekada vezlo – priča ona.

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

Tvrdi da je ovaj peškir izrađen prije jednog vijeka.

– Moja majka je živjela 90 godina i umrla je prošle godine, a pošto ga je ona naslijedila od svoje majke, mislim da je izrađen prije najmanje 100 godina – zaključuje Nada.

Vezeno cvijeće

Navodi da ovaj mali peškir odaje tajnu tradicionalnog veza i motiva, ali i nosi dašak nekadašnjeg načina života.

– Na njemu je sitni rad, ukrašen je vezenim cvijećem i riječima „Dobro jutro“. Ovim peškirićem ukućani su brisali ruke i lice nakon jutarnjeg umivanja. Ovakvih peškira više nema, sada svi imaju frotirne peškire – kaže ona.

Dodaje da je bilo onih koji su predlagali da se ovaj peškir izloži u prijedorskom Muzeju ili pokloni nekom manastiru. Međutim, Nada ga vjerno čuva u svom vlasništvu.

Pored njega, ima još starina, među kojima su nekadašnje torbice, pregače i laneni stolnjaci koje je vezla njena majka.

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

Tkanje

Nada je vlasnica i tkalačkog stana i rado pronalazi vrijeme za tkanje.

– Radila sam nošnje, pregače, starinske prnje. To ću sada zimi više da radim i tkaću jer više vremena provodim u kući – priča ona.

Dodaje da plete i priglavke te da sve svoje ručne radove proda.

– Imam svoje mušterije i ovo mi je dodatni izvor zarade, jer sam naslijedila porodičnu penziju, koja je mala. Pomažu mi sin i kćerka, ali ja volim da sama zaradim i radiću ovo dok god budem mogla – ističe ona.

Običaji

Navodi da bi rado svoje znanje podijelila sa ženama koje ne znaju da pletu ili vezu. Tvrdi da se srpski običaji još njeguju.

– Naprimjer, naručuju mi često vezene peškire za svadbe. Jedan peškir, koji je dug tri metra i širok 40 centimetra, ukrasim i čipkom koja je ručni rad, i on košta 25 maraka. Za izradu jednog tog svadbenog peškira treba mi šest, sedam dana – tvrdi Nada.

Pored izrade ručnih radova, Nada unazad par godina skuplja i ljekovito bilje.

Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija

– Sve bilje berem u Velikom Palančistu, ima nekih 15-ak vrsta koje skupljam i sušim. To su kantarion, majčina dušica, kunica, preslica, matičnjak. Imam dosta ljekovitog bilja i u svojoj bašti – priča ona.

Dodaje da u prirodi skuplja i šipak, a u svom voćnjaku bere i suši voće za koje naglašava da nije prskano hemijskim sredstvima.

Mašina za sušenje

Budući da Nada želi ozbiljno da se bavi sušenjem bilja i voća, nabavila je i mašinu za sušenje.

– Ta mašina ima pet nivoa i sve voće sušim u njemu. Tako sebi pravim i domaću vegetu. Navodno se može i meso sušiti u njoj, ali još to nisam probala – kaže Nada.

Srpskainfo