Inicijativa mladih za ljudska prava uputila je predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović́ zahtjev da dostavi objašnjenje čime je to pripadnica 72. vojne policije Tanja Belobrajdić zaslužila odlikovanje Republike Hrvatske – Red hrvatskog trolista.

Zahtjev Inicijative mladih za ljudska prava prenosimo u cijelosti:

“Predsjednice, zbog čega ste odlikovali Tanju Belobrajdić?

Odlukom od 28. novembra 2018. godine Kolinda Grabar Kitarović odlikovala je Tanju Belobrajdić “za posebne zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu”, piše index.hr.

O kontroverzama vezanim za Tanju Belobrajdić i potencijalnim kršenjima ljudskih prava tokom devedesetih godina prošlog vijeka u Vojno-istražnom centru Lora pisali su brojni ugledni novinari i nezavisni istraživači.

Osim toga, Dalmatinski komitet za ljudska prava 2009. godine državnim je tijelima podnio krivičnu prijavu protiv Belobrajdićeve zbog “osnovane sumnje da je u razdoblju od početka aprila do sredine avgusta 1992. godine u prostoru VIC Lora u Splitu, u kojem su bili smiješteni ratni zarobljenici srpske nacionalnosti, ove brutalno premlaćivala, mučila i vrijeđala njihovo o dostojanstvo uvredljivim i odvratnim postupcima, koristeći uticaj koji je očito dielom crpila iz činjenice što je bila supruga komandanta logora, pozivala je i podsticala na počinjenje opisanih nedjela i druge zatvorske stražare, što su oni bespogovorno izvršavali”.

Dvadeset i četiri zarobljenika, čija se imena nalaze u spomenutoj prijavi, nisu imali priliku da iznesu pred sudom svoju stranu priče jer je nadležno Državno tužilaštvo prijavu odbacilo. Tužilaštvo Republike Hrvatske je prije godinu dana zatražilo da nadležno županijsko Državno tužilaštvo preispita svoju odluku. Međutim, odgovora o daljnjem toku istrage, prema Inicijativinim saznanjima, nema.

Uprkos postojanju određenog broja presuda, cjelokupni sudski epilog o tome što se događalo u Lori za vrijeme rata, a u vezi sa protivpravnim zatvaranjima i mučenjima civila uglavnom srpske nacionalnosti i zlostavljanjima zarobljenih ratnih zarobljenika, do danas ne postoji. Јavnost je slabo do nimalo informisana o zločinima koji su se devedesetih događali u centru Splita, a državni i lokalni tužioci o tome godinama ćute. Upravo zato, važno je da predsjednica odgovori na postavljeno pitanje, te tako doprinese suočavanju s onim što se događalo u navedenom periodu”.

Dvadeset i četiri zarobljenika, čija se imena nalaze u spomenutoj prijavi, nisu imali priliku da iznesu pred sudom svoju stranu priče jer je nadležno Državno tužilaštvo prijavu odbacilo. Tužilaštvo Republike Hrvatske je pre godinu dana zatražilo da nadležno županijsko Državno tužilaštvo preispita svoju odluku. Međutim, odgovora o daljnjem toku istrage, prema Inicijativinim saznanjima, nema.

Uprkos postojanju određenog broja presuda, cjelokupni sudski epilog o tome što se događalo u Lori za vreme rata, a u vezi sa protivpravnim zatvaranjima i mučenjima civila uglavnom srpske nacionalnosti i zlostavljanjima ratnih zarobljenika, do danas ne postoji. Јavnost je slabo do nimalo informisana o zločinima koji su se devedesetih događali u centru Splita, a državni i lokalni tužioci o tome godinama ćute. Upravo zato, važno je da predsjednica odgovori na postavljeno pitanje, te tako doprinese suočavanju s onim što se događalo u navedenom periodu”.

RTRS