Uslovljavanje formiranja vlasti na nivou BiH pitanjem NATO-a nije dobro i svaki pokušaj zaustavljanja primjene primjene izbornih rezultata šteti BiH, upozorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Neprihvatljivim smatra i što se članstvo u NATO-u, Bosni i Hercegovini ispostavlja i kao uslov za članstvo u Evropskoj uniji. Da Rusija ne može da se složi sa pristupanjem BiH ovoj vojnoj alijansi, jasno je poručio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Evropski put je nesporan. Put ka NATO-u je sporan. Zato prvi, ne treba uslovljavati ili ugrožavati ovim drugim, kategoričan je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Samim tim, kaže, aktivacija MAP-a, ne može biti uslov za formiranje Savjeta ministara. Podsjeća, o NATO-u nema konsenzusa u BiH, a Republika Srpska svoje je rekla Rezolucijom o vojnoj neutralnosti, koja je obavezujuća za sve njene političke predstavnike.

– Јa poštujem Rezoluciju o vojnoj neutralnosti Narodne skupštine, ali, isto tako ne sprečavam nikakve aktivnosti u vezi sa evropskim putem. Sprečavanje i uvezivanje puta, kako to neki zovu, NATO, sa evropskim putem ide na štetu bh. evropskog puta i to moraju da snose odgovornost oni koji to čine – kaže Dodik.

Ako se uzmu u obzir koraci koje je neophodno preduzeti, jasno je da ta dva puta, idu jedan uz drugi, upozorava i predsjednik parlamenta Srpske. Nepisano ili pisano pravilo je da za BiH uvijek važe druga pravila. Tako je, kaže predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović, i ovaj put.

– Znate da su za BiH postavljani razni uslovi koji nisu važili za druge zemlje. Ovdje se može očekivati, u određenom trenutku da, ako to bude odgovaralo, BiH odstupi od nekih zahtjeva, kao što se odstupilo od vojne imovine, da bi se prešlo na potpisivanje MAP-a. BiH je zemlja sa kojom je zgodno eksperimentisati – smatra Čubrilović.

Rusija se oštro protivi NATO putu BiH. Sergej Lavrov upozorava da su pravila koja se promovišu na Balkanu opasna i da, kako kaže, odražavaju maniju da se sve balkanske države, što je prije moguće, gurnu u NATO.

– SAD već duže vrijeme govore kritički o destruktivnoj ulozi Srba u Bosni i Hercegovini i usporavanju te zemlje na putu ka NATO. Nije dobrobit Republike Srpske u pitanju, već stupanje u NATO. To je ono sa čim Rusija ne može da se složi – kaže ministar spoljnih poslova Rusije.

BiH, smatra Dodik, treba biti izvan bilo kakvih procesa regionalnog i svjetskog karaktera koji mogu dodatno da je dijele. Članstvo u NATO-u, dodaje, jedno je od tih pitanja od kojih BiH nema ništa konkretno.

– Zašto bi mi dozvolili da sada budemo članica NATO-a i da se ovdje instaliraju srednje rakete do kojih može da se dobaci do Rusije, recimo. A Rusi su prije samo 15 dana rekli: “Mi nećemo gađati Ameriku, nego zemlje u kojima su instalisane takve rakete”. Јe l’ neko to objasnio narodu ovdje? Šta mislite da instaliraju na Baščaršiji rakete, jeste vi spremni na to? – pita Dodik.

Delegacija Evropske unije u BiH, bar na papiru, nema dilemu šta BiH treba da učini na putu ka vratima njene zajednice. Za pitanja u vezi sa aktivacijom MAP-a, kako navode, kucamo na pogrešna vrata: “BiH je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine i Evropska unija očekuje od BiH da uskoro dostavi dodatne odgovore na Upitnik Evropske komisije u okviru izrade mišljenja. Ovo, i napredak na reformskom putu, doprinijelo bi napretku BiH na njenom putu ka EU. Pitanja o članstvu u NATO trebalo bi njima uputiti”.

Sličan odgovor, nezvanično saznajemo, predsjedavajući Savjeta ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić dobio je i od Federike Mogerini, nedavno na sastanku lidera regiona u Briselu. Danas to nije potvrdio pred novinarima, a ni demantovao.

– Evropski put i put NATO-a imaju zasebne procedure, ali su isprepleteni jer je riječ o politici zajedničkog djelovanja – rekao je Zvizdić.

Vojno-politički analitičari, institucije Srpske i njene predstavnike u zajedničkim institucijama, pozivaju na oprez. Smatraju da, zbog vidnih uslovljavanja, moraju biti korak ispred onih koji, kako kažu, žele da BiH, preko koljena, uvuku u NATO.

– Siguran sam da imaju način kako da se to preduprijedi. Јedan od njih je vrlo snažna međunarodna aktivnost. Druga je unutrašnja integracija, a treći je izjašnjavanje naroda o svemu tome – smatra Gostimir Popović, vojno-politički analitičar .

Da treba biti na oprezu, potvrđuje podatak da je u posljednja tri kruga proširenja Evropske unije, od trinaest članica, njih 11, prvo ušlo u NATO a zatim u Evropsku uniju. Neke od njih čak i šest godina ranije. Samo Malta i Kipar nisu članice NATO alijanse.

RTRS